Literatura timór

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Literatura koloniál[edita]

Molok portugés sira to'o mai Timór, bainhira sékulu XVI hahú, povu sira seluk mai ona vizita ita-nia tasi-ibun hodi sosa ai-kameli, liuliu ema-xina, ema-malaiu no ema-java. Tanba povu sira Timor nian iha tempu ne'ebá seidauk hatene hakerek, malae sira-ne'e maka komesa hakerek apontamentu balu kona-ba illa ne'e no ema rain-na'in.

Maibé portugés sira maka hahú hela metin iha-ne’e, liuliu amu-lulik katóliku sira, sékulu balu molok okupasaun koloniál loloos tama iha rain ne’e. Neineik-neineik mosu monografia, livru-memórias, disionáriu, livru ho orasaun iha lian oioin Timór nian, husi hakerek-na’in hanesan amu-lulik, militár, administradór, ema lemo-rai no deportadu sira.

Ida ne’ebé famozu liu maka A ilha Verde e Vermelha de Timor, husi Alberto Osório de Castro, ne’ebé publika dala uluk iha revista Seara Nova, iha fulan-Juñu 1928. Ne’e livru kona-ba viajen, la hanesan baibain, hakerek ho proza poétika, nakonu ho informasaun barak kona-ba illa ne’e, nia natureza no nia emar.

Livru ki’ikoan husi Paulo Braga, A Ilha dos Homens Nus (1936), dada ita-nia atensaun tanba hakerek-na’in hatudu Ataúru haree husi nia matan idealista: sosiedade tradisionál libertária ida, laiha esplorasaun husi mane ba mane, ne’ebé ema halo de’it "domin-livre".

Otas kolonializmu nian halo mosu mós fiksaun oin ida ne’ebé agora ne’e daudaun ita hanaran "literatura koloniál", ne’ebé tuir definisaun klásika husi Pires Laranjeira maka ida ne’ebé "hakerek no publika, kuaze hotu-hotu, husi portugés sira ne’ebé fila fali ba Portugál, uza pontudevista husi ezotizmu, evazionizmu, hatún rasa sira seluk (hanesan ema-metan), fó-apoiu ba ideia no prátika kolonialista, ne’ebé haree ba mundu no ba situasaun oioin liuhosi malae-mutin sira-nia matan, no personajen importante liu mós malae-mutin hotu, balu kolonu balu ema lemo-rai, no, bainhira ema-metan tama iha istória, narradór haree liu de’it ba sira, hatudu sira nu’udar buat ida estranu, folklóriku, fuik, no la konsidera sira nu’udar ema ho kultura rasik, ho sira-nia psikolojia, sentimentus no kakutak".

Iha Timór, reprezentante di’ak ida husi jéneru ida-ne’e maka Caiúru, husi Grácio Ribeiro (1939). Novela ho estilu autobiográfiku, konta aventura oioin husi joven komunista ida ne’ebé hetan deportasaun mai Timór tanba halo atividade polítika hasoru rejime faxista iha Portugál, ne’ebé iha-ne’e hala’o istória-domin ida ho nia nona naran Caiúru. Maski nia hatudu simpatia ba ema ne’ebé hetan kondenasaun ba serbisu todan no ba revoltozu sira husi Manufahi, no nia sente orgullu tanba nia la baku nia mainatu sira, la hanesan nia kamarada sira ne’ebé toman baku kriadu, maibé nia situasaun di’ak liu nu’udar ema-mutin halo nia haluha nia ideolojia polítika, no nia mós komesa halo hanesan na’i-boot ida ne’ebé bele deside kona-ba ema ki’ik rain-na’in nia vida. Livru ida-ne’e dokumentu sosiolójiku interesante tebes, ne’ebé hatudu aspetu oioin husi sosiedade iha tempu ne’ebá, porezemplu oinsá maka nia sosa nona ida – ne’ebé nia folin baratu liu duké kuda ida ne’ebé nia mós sosa.

Nona sira sai hanesan asuntu ne’ebé mosu beibeik iha literatura hakerek husi ema-metrópole sira, kala tanba nona sira banesan parte husi sosiedade iha-ne’e ke sira hakbesik liután, no feto-raan hirak-ne’e sai hanesan janela ba mundu Timór nian ba sira-nia "la'en" malae. Grácio Ribeiro sei hakerek tan kona-ba deportadu sira-nia moris iha romanse ida ne’ebé nia sei publika ikusmai: Deportados (1972).

Literatura pós-koloniál[edita]

Tama ona ba korrente literatura pós-koloniál, ho krítika maka’as ba kolonializmu nia hahalok aat, ami temi Corpo colonial husi Joana Ruas (1981), romanse femininu loos, ke konta dalan Alitia nian, alferes milisianu nia feen be tuir nia la’en mai Timór, kolónia ne’ebé dook to’o ema barak haluha tiha, fatin ne’ebé funu koloniál la to’o no militár sira-nia inimigu boot maka tédiu de’it (katak sira baruk tanba sira la iha buat ida hodi halo no sira-nia moris loroloron nian maten hela). Ita bele hateten katak ne’e livru ida susar atu lee, ne’ebé interrompe beibeik nia istória ho monólogu filozófiku naruk ka diálogu ne’ebé la hanesan realidade kona-ba kestaun ezistensiál oioin, maibé hatudu mós quadru interesante ida kona-ba tropa sira-nia feen ke hela iha illa ne’e sha Azia no Oseania nia klaran no mós kona-ba kondisaun feto nian. Ne’e mós romanse ida kona-ba lakon neon, traisaun no moris ne’ebé la haksolok no la kompletu. Nia istória ko’alia kona-ba oinsá maka protagonista hakbesik ba Manucodiata, feto-raan prostituta timoroan ne’ebé Alitia nia la’en bá beibeik ho nia, no livru ne’e mós hatudu situasaun foun ida iha relasaun husi metropolitanu sira ho feto balu iha-ne’e.


Livru ida ne'ebé kontráriu loos ba literatura koloniál maka Uma deusa no "inferno" de Timor, husi Francisco A. Gomes (1980). Livru ida-ne’e tama ba estilu ida ne’ebé ita bele hanaran "literatura arrependimentu nian", buka de’it atu hatún buat hotu ne’ebé Portugál nian no iha mós personajen timoroan barak (liuliu feto) revolusionáriu ho ema barak mak tuir sira, maibé anakróniku (katak la tuir realidade tebes otas ne’ebá nian), inventa de’it no la haree ba situasaun istórika no sosiál loloos iha tempu ne’ebé nia asaun la’o.

Kaer fila fali asuntu uluk, ita hetan A nona do Pinto Brás (Novela Timorense) (1992), Filipe Ferreira maka asina livru ne’e.

Poezia[edita]

Tuirmai ita haksoit tama ba mundu poezia nian, agora husi hakerek-na’in timoroan sira. Husi sira-ne’e ida ne’ebé importante liu maka Fernando Sylvan karik. Ne’e naran literáriu husi Abílio Leopoldo Motta-Ferreira. Maski nia bá hela metin iha Portugál bainhira sei labarik, nia laran nunka hadook husi nia rain-inan, ne’ebé sai beibeik asuntu ba nia poezia, hamutuk ho tema universál liu hanesan hahi’i domin ka feto ne’ebé nia hadomi. Intelektuál badinas, durante tinan barak nia laran nia sai Prezidente Sociedade da Língua Portuguesa nian. Nia knaar poétiku kuaze hotu-hotu tau hamutuk iha livru A Voz Fagueira de Oan Tímor (1993).

Fernando Sylvan ne’e inklui mós iha koletánea husi poeta timoroan sira Enterrem meu coração no Ramelau (1982), ne’ebé publika iha Luanda, Angola, husi União de Escritores Angolanos, hamutuk ho José Alexandre Gusmão, Jorge Lautén, no sira balu tan ne’ebé hakerek ladún kapás, no tempu halo ita haluha sira-nia naran.

Kazu rua iha poezia Timór nian ne’ebé reprezenta loos literatura ne’ebé tama ba ideolojia polítika ruma nia laran maka Borja da Costa (inklui mós iha koletánea UEA nian), iha "karuk" revolusionária, no mós Jorge Barros Duarte, iha “kuanan” reasionária.

Xanana Gusmão: poeta no prezidente

Ami temi tiha ona José Alexandre Gusmão, ne’ebé ema konese liu ho naran Xanana Gusmão, agora ne’e daudaun Primeiru Ministru, publika iha 1998 Mar Meu – Poemas e pinturas, ne’ebé hakerek bainhira nia dadur hela. Hakerek-na’in husi Mosambike Mia Couto dehan iha lia-maklokek: "N'o iha página hirak-ne’e ha’u konfirma: Liuhosi mane ida nia liman maka hakerek Timór. Livru ida Xanana Gusmão nian la hanesan livru baibain. Liuhosi ninia letra ita sente katakpovu ida tomak, nasaun ida, maka ko’alia. Iha-ne’ebá la’ós de’it poezia maibé iha mós epopeia povu ida nian, eroízmu ne’ebé ita hakarak koko, utopia ne’ebé ita hakarak atu sai ita-nian".

João Aparício mós naran ida ne’ebé ita labele haluha, ho livru-poezia rua ne’ebé publika tiha ona husi Editorial Caminho, A janela de Timor no Uma casa e duas vacas. Ida tan, ho pseudónimu Kay Shaly Rakmabean, publika husi Real Associação de Braga, ho títulu Versos do Oprimido (1995).

Liutiha Masakre iha Santa Krús, Abé Barreto aproveita nia prezensa iha Kanadá ho programa troka-malu ba estudante universitáriu sira, no nia husu azilu polítiku, depois nia sai kantór-intervensaun hamutuk ho ativista kanadianu Aloz MacDonald. Abé Barreto publika iha Olanda iha 1995 Menari Mengelilingi Planet Bumi (Dansa hale’u Planeta Terra), poezia ho lia-indonézia, no iha 1996, iha Austrália, Come with me singing in a choir (Mai ho ha’u kanta iha koru ida).

Iha mós hakerek-na’in foin-sa’e timoroan seluk tan ne’ebé hato’o sira-nia sentimentus liuhosi poezia, balu publika tiha ona livru, balu ho poema namkari iha jornál no boletin oioin. Ami temi ema na’in-rua: Crisódio Araújo no Celso Oliveira.

Poeta ida ne’ebé, maski nia ema-Portugál, hakbesik loos ba Timór no ba timoroan sira, nia hakerek kapás tebetebes, maka Ruy Cinatti. Poeta, agrónomu, antropólogu, botániku, ninia knaar belar no ema barak koiiese ona, inklui livru hirak-ne’e: Não Somos Deste Mundo (1941), Poemas Escolhidos (1951), O Livro do Nómada Meu Amigo (1966), Sete Septetos (1967), Borda d’Agua (1970), Uma Sequência Timorense (1970), Cravo Singular (1974), Timor – Amor (1974), O A Fazer, Faz-se (1976), Poemas (1981), Manhã Imensa (1982) no Um Cancioneiro para Timor (1996).

Romanse[edita]

Hakerek-na’in timoroan ladún barak hala’o knaar hakerek romanse. Ponte Pedrinha, pseudónimu literáriu Henrique Borges nian, hakerek Andanças de um Timorense, ne’ebé publika iha 1998. Poeta mosambikanu José Craveirinha hakerek iha lia-maklokek: "Tristeza boot katak hananu kmanek hanesan ne’e hamosu testu natoon ida-ne’e. Natoon no umilde maibé sinseru loos. Sinseru no Boot!”. Epizódiu importante iha estrutura haktuir nian ne’e bainhira kazál joven Kotená no Kêti-Kia la respeita lisan antigu ema-ataúru sira-nian, tuir lisan ida-ne’e noiva iha kalan-kaben la hamutuk ho nia noivu maibé toba fali ho nia noivu nia tiu.

Iha pozisaun aas liu, ita hetan Luís Cardoso, autór timoroan ne’ebé hakerek kapás liu hotu, publika tiha ona romanse tolu, aleinde kolabora iha jornál no revista oioin.

  • Crónica de uma travessia – A época do ai-dik-funam (1997) ne’e haktuir nia moris rasik no akompana mós Istória ikusliu Timór nian no ko’alia kona-ba dalan oioin ne’ebé autór ho nia aman la’o, iha ita-nia rain, iha rain seluk no mós dalan iha sira-nia vida rasik. Buat hirak-ne’e hotu akontese iha mundu lulik ne’ebé iha Timór mós ukun Istória, ka ema sira-nia hanoin kona-ba Istória.
  • Olhos de Coruja, Olhos de Gato Bravo (2001) tama kle’an liután ba mundu lulik ida-ne’e, no nia bá buka mitu fundamentál povu Timór nian, hanesan sira ne’ebé ko’alia kona-ba revolta Manufahi nian.
  • Iha A última morte do Coronel Santiago (2003) nia uza didi’ak téknika haktuir nian enkuantu nia konta daudaun hahalok husi personajen oioin ne’ebé inklui mós hakerek-na’in ida alter ego husi autór, ne’ebé nia laran monu ba personajen feto prinsipál husi autór nia romanse ikus. Majia no lulik husi fiar sobrenaturál Timór nian kahur ho ironia típika husi Luís Cardoso, ne’ebé mós temi dala barak ambiente, livru no referénsias husi intelektuál balu husi karuk moderna Europa nian.

"Literatura-denúnsia"[edita]

Sees dala ida tan husi área livru timoroan sira nian, iha livru rua ne’ebé ita tenke temi iha-ne'e, no ita bele hanaran nu’udar “literatura-denúnsia”.

Saksi Mata (Sasin-Matan), istória-ki’ik lubun ida ne’ebé akontese iha tempu be Indonézia sei hanehan ita-nia rain, hakerek husi Seno Gumira Ajidarma, hakerek-na’in importante tebetebes iha jerasaun ikusliu literatura Indonézia nian. Ajidarma publika uluk istória-ki’ik hirak-ne’e iha jornál oioin iha rain ne’ebá, liutiha boot sira hasai nia husi ninia serbisu iha revista Jakarta Jakarta tanba nia fó-sai notísias kona-ba Masakre iha Santa Krús (iha 12 Novembru 1991). Editora ki’ikoan, Bentang Budaya, maka publika edisaun dahuluk nu’udar livru iha tinan 1994 nia laran. Timor Aid atu publika livru ida-ne’e iha lia-tetun.

Livru ida tan ne’ebé dada ita-nia atensaun maka A redundância da coragem husi Timothy Mo, ne’ebé publika orijinalmente iha lia-inglés iha 1991. Autór ne’e nia inan ema-Inglaterra no nia aman ema-Kantaun iha Xina. Nia konsege konta loloos kona-ba sociedade Timór nian iha tempu ikusliu iha administrasaun portugeza, depois oinsá maka durante tinan balu populasaun barak hela iha foho no funu iha ai-laran hasoru invazór, no tuirmai kona-ba vida ba sira ne’ebé rende ka bapa sira kaptura. Buat hirak ne’e hotu haktuir husi narradór Adoph Ng nia lian ne’ebé uza beibeik lia-soen; nia ema-Xina timoroan, omoseksuál no mane husi mundu boot iha li’ur ne’ebé sente nafatin nu’udar malaik ida iha nia rain tanba nia aman haruka nia bá estuda iha universidade iha Toronto, iha Kanadá.

Futuru[edita]

Literatura ne’ebé hakerek husi timoroan sira baibain uza de’it lia-portugés, uitoan de’it maka lae. Sira haree katak rezisténsia, identidade no nasionalidade mós liuhosi lia-portugés. Ami fiar katak jerasaun agora ne’e daudaun, ne’ebé hahú ona atu kore an husi presaun kulturál ne’ebé hetan durante tinan barak bainhira tenke dekór de’it Pancasila ho lia-indonézia, sei hamosu la kleur mós literatura foun ida buras iha lia-tetun.

Bibliografia[edita]

  • Esperança, João Paulo T. – Haree liu de’it ba literatura kona-ba Timór, in: «Várzea de Letras – Jornal literário do Departamento de Língua Portuguesa da UNTL», Díli (Timor-Leste), (nº 08), Setembro 2004, p. 2-3
  • Esperança, João Paulo T. - Um brevíssimo olhar sobre a Literatura de Timor, in: «Mealibra – Revista de Cultura», Viana do Castelo (Portugal), Centro Cultural do Alto Minho, série 3 (16), Verão 2005, p. 131-134
  • Esperança, João Paulo T. – Peneer meselo laa Literatura kidia-laa Timór, in: «Várzea de Letras – Jornal literário do Departamento de Língua Portuguesa da UNTL», Díli (Timor-Leste), Dezembro 2005, p. 3-4
  • Esperança, João Paulo Tavares et alO que é a lusofonia/ Saída maka luzofonia. Díli, Instituto Camões, 2005

Ligasaun ba li'ur[edita]