Mauabu

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Mauabu
Área 8,92 km²[1]
Populasaun 1690 (tinan 2015)[2]
Xefe Suku Domingos Noronha
(Eleisaun 2009)[3]

Mauabu (iha lia-portugés: Mau-Ubo) suku ida iha Timór Lorosa'e. Suku ne'e iha postu administrativu Hatólia (munisípiu Ermera). Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1690.[2] Área 8,92 km².[1]

Suku Mauabu iha aldeia 4 (hat) mak hanesan: Arleu, Caisoru, Grotu, Leburema.[4]

Ligasaun ba li'ur[edita]

Referensia[edita]

  1. 1,0 1,1 Direcção Nacional de Estatística: Population Distribution by Administrative Areas Volume 2 English Archived 2017-01-05 iha Wayback Machine. (Census 2010; PDF; 22,6 MB)
  2. 2,0 2,1 Timor-Leste Population And Housing Census 2015 iha Wayback Machine (rai 2016-12-31)
  3. Secretariado Técnico de Administração Eleitoral STAE: Eleições para Liderança Comunitária 2009 – Resultados
  4. Jornal da Républica mit dem Diploma Ministerial n.° 199/09 Archived 2010-02-03 iha Wayback Machine. Archived 2010-02-03 iha Wayback Machine. (Portugiesisch; PDF; 323 kB)


Suku postu administrativu Hatólia nian Bandeira Timór Lorosa'e nian
Asulau (Aculau)  | Ailelo  | Fatubesi (Fatubessi)  | Fatubolu (Fatubolo)  | Hatólia Vila  | Kailete Leotela (Coilate-Letelo)  | Leimea Kraik (Leimea-Craic)  | Leimea Sorin Balu (Leimea-Sarinbalo)  | Lisapat  | Manusae  | Mauabu (Mau-Ubo)  | Samara  | Uruhau (Urahou)


Hau hanesan cidadaun Suku Maubu hau haksolok wainhira hare pagina ida ne'e bele permite hau hato tan etimologia suku maubu nian hanesan tui mai se bele. sela bale bele apaga tiha hau nia artigu ne'e ka publikasaun ida ne'e:


HISTORIDADE SUKU MAUBO

1. Etimologi no orijin Suku Maubo

Lia fuan tuir lolos mai husi liafua MAUABU, maibe hakarak signifa ne’ebe bo’ot no luan korelasaun ho lian local, liafuan Maubo Mai husi liafuan Mambai katak mau + ubu , mau katak mane no ubu katak nain signifika katak mane mak nain no mak ukun sai hanesan reinu MAUHUBU nebe submeta ba imperio Belo Wehale pertensian timor ocidente, nebe molok portages sira establese sira nian autoridade ka ema nebe ukun iha Rai Ermera, reinu Maubu mai husi foho Maubu-lau oras ne’e lokalidade iha Suku Fatubesi nia konta no reinu mauhubu ho dato ida espailadu iha reinu buibau hanaran maubu ana hanesan amizade reinu ho reinu no kooperasaun ba servisu. Reinu Maubo nia slogan ida dehan LAU ULU BERLOE/ hau mak uluk no hau mak loke analiza ba slogan ida ne’e katak reino Maubo uniku reinu nebe maka ukun uluk iha teritori Hatulia B baliza ho reinu Hatmautei, Likuisa, Maubara, Atabae no reinu Dirbate.

2. Tempu beiala sira antes ema portages sira sama iha rai timor

Molok iha ema Portugal sama-ain iha Timor leste nia soberano nebe ukun husi Liurai bo’ot Wehale pertensia ba Timor Ocidela Belu nebe ukun nia reinu too rai rohan Tutuala nebe forma hela nia reino sira nebe moris hakmatek iha ida-idak nia fatin. Sistema administrasaun nebe halao iha liu rai boot wehale nebe bazeia ba genologidade deit (We Hali didasarkan pada sistim kemurnian hubungan darah dan keturunan) nebe haforsa husi reinu sira nia ukun mos nune, hare liu rasa mane mak ukun. Maka ukun wehali dadatama to Timor parte loro sae liu husi ukun Loro ka NAI Likusaen nebe inklui Liu Rai Suai Kamnasa, Bobonaro Maubara no Lautem /lospalos (Di wilayah kedaulatan Loro Likusaen terdapat kerajaan Suai Kamanasa, Bobonaro, Maubara dan Lautem) tuir Sr. Beny Ulu meak nia hateten iha leten katak Loro Likusaen nia ukun to’o reinu kik sira iha Timor Leste, maka reinu Maubu momentu neba nia situada iha area Ermera parte norte, molok loron 20 de Abril 1859, liu husi Governador Afonso de Castro estabelesementu distrito iha territori Timor Leste area ermera submete ba distritu rua hanesan Distrito Atsabe no Bui Bau (bebau). Distrito Atasabe ho nia sede iha Cailaco nebe komposto husi reinu Deribate, Laemean Cailaco no Mauhubu e Ermera rasik submete ba Distrito Bui‐bau (bebau) ho nia sede iha Maubara nebe komposto husi reinu Ermera, Maubara no Liquiça.

3. Depois ema portuges sira sama iha rai timor no intrudus orden ba atoridade sira

Iha tinan 1520 Ema Portugueses, hanesan ema Europeia ba dadauluk nebe kolonia sudeste asiatiku ka sama ain iha Rai Asia, monta entre posto komersiais iha ilha Timor ho hare sandal (rempa-rempa) ka ai-kameli. Tamba ai kameli nudar ai ida nebe ho folin aas no iha komersio nian hodi utiliza ba fabrika moveis nebe luxo, no halo mina morin. Wainhira Governo portugues introduz tiha ona sira nia autoridade/ukun, liu husi Governador Antonio Coelho Guerreiro, iha tinan 1698, komeça halo intervensaun ba autoridade tradicional sira iha Timor inklui reino mauhubo, sira halo mudança ba Autoridade tardicional hirak ne’e, liu husi carta/surat patente fo atribuição de titulos hanesan Dom, divizas hanesan Brigadeiro, Koronel, Tenente – Koronel, Maijor, Tenente ba liurai sira konforme kompetencia ka kbit nebe liurai sira iha, ida ne’e akontece wainhira Timor faz parte hanesan Administação Régian ba Estado India Portuguesa. Depois iha loron 20 de Abril 1859, liu husi Governador Afonso de Castro estabelece Distritos 11 , Ermera submete ba distrito Atasabe ho nia sede iha Cailaco nebe komposto husi reino deribate, laemean cailaco no mauhubu, Ermera rasik submete ba distrito Bui‐bau (Bebau) ho nia sede iha Maubara nebe komposto husi reino Ermera, Maubara no Liquiça Suku Maubo nudar entidade juridika kolektivo ho nia istoria , cultural, tradisaun no populasaun nebe hela iha area maubo rasik no determinasaun baliza los no klaru iha tempo colonial nia ukun rasik introdusaun orden husi postu Administrativu hatolia nudar suku ida to’o ohinloron.


Wainhira Portuga intros nia orden liu husi Guvernador Antonia Coilho Guerreiro iha tinan 1702 Tanba Suku Maubu iha area Ermera maka ermera iha liura ida naran Liurai Dom Berlequi hodi Forma Autoridade tradicional iha fatin ida pertensia Sub Distrito Ermera nebe ema hanaran Hatmautei no iha reinu Maubo ho reinu Dirbate sira mos sai hanesan liura no reinu sira seluk iha timor laran depois de akontesementu funu manufahi, iha tempo nebá ema portages sira tauk katak liu rai ho nia reinu sira funu hasoru militar portages maka orden husi Portugal ba provinsia Ultramarino sira hanesan politika hodi entervensaun ba regra liu rai sira nian hodi tau sira nia diviza tuir kapasidade sira nian maka reinu sira mos nakfilak ba liu rai ho titulu Dom ka tetun terik Usi….

Fronteira reinu maubo baliza ho Reinu Ermera, Reino Dirbate no Reinu Bui Bau (Bebau) mauhubu nudar reinu kiik ida nebe ho nia abitantes + 10.000 ( população principais chefaturas ou reinos da parte occidental de Timor, Segundo metades us portuguêses nu final do Seculu XIX) haktuir fonte Ministeriu Kolonial karta provinsia Timor. Tuir ema katuas sira haktuir katak reinu Buibau (bebau) nia ukn too suku urahu sorin tomak ba parte sul nebe baliza ho reinu Maubo (aktual Suku Mau-Ubu) maibe ho negosiasaun kultura familiar ou halo-maun ho alin husi dato Railaka husi Fatubolu ho renu Bui Bau nia dato sira, maka muda baliza to’o iha baliza actual agora, dato Railaka ne’e alin husi dato Leobesi no Rae Doe.


a.       Reino Maubo iha tempo introdusaun orden  portuges sira

Hafoin tinan 1912 estadu portages esforsu an tomak hodi hatun posisaun Liu Rai tradisiona iha Timor Leste ka reinu sira, reinu estadu portages hodi fahe ba Administrativu Suku nebe bele fasil atu kontrola. Reino Maubo nebe nia ukun dato lobuk ida hanesan agora daudaun ne’e bele hateten Suku Fatubolu, Suku Lisapat, Suku Urahou no Suku Asulao dato sira mai rona orden husi Liu Rai ka NAI Mau Ubu nian, iha priodu ba preiodu nebe uluk situada iha suku Fatubesi nia konta (uluk suku fatubesi la existi) no servisu hamutuk ho Dato sira seluk, maka iha tempo ema portuges sira uza SAPT nebe haktuir husi Libro Digital ex Amo Bispo Dom Carlos Belo entre iha tinan 1913-1940 katak foram anos de sossego e de colonialização Priodo tranquilidade e de trabalho tranquilo” SAPT (Socisdsde Agricola Patria e Trabalho) nebe hamoris husi Celestino da Silva iha tinan 1897 implementasaun ba plantasaun no esportasaun kafe husi timor ba liur liu-husi SAPT no SATP maka uniku sosa kafe arabika iha timor. Maksud kafe nebe sosa iha timor inklui kafe husi sosidade fatubesi nebe uluk SAPT sira mai husu ba liu Rai Maubu hodi halo kantaderus ka halo biberus kafe no ai oan, maka husi tempu ba tempu Guvernu portoges intervesaun nia politika makas ba iha Reinu Maubo hodi hadau ba halo plantasaun kafe, tanba guvernu portuges hasai lei kona ba selu taxa koinesidu osan finta kada oan mane ida nebe halo kompletu tinan 18 no tinan 18 ba leten ne’e implementa ba povu Ultra Marinu sira hotu nebe ukun husi colonial portuges.


b.      Ukun renu iha Maubo

Hanesan ita hotu hatene ona katak populasaun ne'ebe hela iha area territorio Timor Leste Maioria mai husi Timor Parte Loro Monu, tanba uluk iha Timor Loromonu maka harii uluk ukun tradisional ne'ebe konesidu depois de lisan ka suku Melu ne'ebe ohin loron sira nia paraderu ita lahatene. Maka populasaun Reinu Maubu mos desloka husi Besikama mai, Liu husi area suku asulau nia nebe uluk sedauk naran permenente. Maka liu Rai Cistou, mai ho nia kometiva husi besikama, lao wainhira loron manas sente kolen, liu rai, nia ajudante nebe lori tua liu rai nian, hatur tiha, lao hateke rai,(mka fatin ne ohin loron hanaran Rai Nau katak Rai Tua) tekiki liu rai lao sae tiha mai parte foho maubu nian, no heal nafatn ne'eba, no wainhira manaobra politika ekonomia kulit mutin sira Liu Rai sira Muda ba hela iha Egor nebe ohin loron hanaran ai-Rin Makerek..............(husu Le nain sira bele Kompleita istoria ne'e)............... Dom Grigoriu, husi Dom Gregoriu troka ba Don …(hakerek nain sei buka hela)……..Ikus liu iha liu rai Albino.


c.       Klasifikasaun  social iha reino Maubu

Klasifikasaun social nebe hamosu iha reinu hotu iha timor atu hanesan deit, iha klasifikasaun Liu Rai mak kaer ukun ka ukun reinu, Dato maka mak kaerfukun no ema maka povu indepensia no ata ka klosa mak ema nebe dadur husi funu baluk sira nebe rende ka lakon funu. Nune mos estratifikasaun Reinu Maubu, nia ukun husi DOM ida no iha dom nia okos dato, povu no atan sira.

1. Dato maka maka klase nebe besik ba liu rai ho nia familia tomak nebe sira mak disidi hodi hili liurai no liu rai hakruk dezisaun dato sira

2. Povu maka populasaun liberdade no diretu hanesan povu ida moris iha reinu ida no povu sira nebe selu finta ba liu rai. *

3. Atan em geralmente maka dadus funu nian, matan dok sira no rebeldes sira.


d. Okupasaun Indonesia

Iha tempo Indonesia nia ukun laiha mudanmca signifikativu ba suku Maubu, maibe mantein deit ho aldeia 3, redus tiha xefi povusaun hitu, iha xefi povosaun balu afilia ba Suku Asulao eziste too agora no ida maka xefi povuasaun Besberulu xefi povusaun ida integra ba Aldeia Arleo ka RW no Xefi povusaun Mankleurema integra ba Aldeia ka RW Grotu tanba la korelasaun ka nia populasaun la to tarjetu atu hari Aldeia ida, tuir lei Indonesia nian.

Kepala desa implementasaun autoridade ka kepala desa provizorio suku maubu dominasaun militar nian iha tempo 1979 mai 1983 kepala desa ka xefi Suku Maubo nebe indika husi military sira maka hanesan Sr. Filisberto Maudasi no troka fali ho Sr Joao Grigoriu husi 1984 to’o 1999, nebe implementa tuir lei kona ba Suku Indonesia nian, maka 1999 hanesan tinan determinasaun Timor Leste haketak an husi Republika Indonesia. Maka iha tinan refere situasaun em geral Timor Leste lao la-hakmatek maka Sr. Filisbeto asumi hikas fali kargu kepala desa (indika husi Mulitar Indonesia BTT post 13) wainhira Sr Joao Grigoriu sai hanesan refuijadu tiha, hodi hare ba asuntus administrasaun suku iha fulan hirak nialaran deit ka atende liu ba nesesidade populasaun ba prosesu referendum iha suku fatubolu nebe nudar centru votasaun.

Nurep (Nucleos de Resistencia Popular) Nurep nudar organisasaun klandestina nebe hahu moris iha tinan 1980 hodi halibur timor oan sira servisu ba ukun rasik an, organizasaun refere moris iha maubu iha tinan………… halibur maubu oan sira hodi organiza malu iha klibur ida hodi apoiu ba luta ka prosesu independensia nian, nebe nurep Maubu lidera husi Sr, Jacinto ho nia pakote xefi selekom sira.

Chefe do Suco Hahu tempu restarasun indepensian mai Suku Maubo ho nia xefe suku lao nafatin ho lider organisasaun klandestina nian nemaka Sr Jacinto na compete eleisaun Suku Sr. Jacinto okupa nafatin kadera xefi suku nian tanba hetan fiar husi komunidade Maubu tomak, hafoin iha 2012 xefi suku compete elisaun maka kadera autoridade lokal okupa husi Sr. Domingos Noronha ho nia pakote to’o agora…………………

By Cornelio dos Santos (Nelys Santos)