Xanana Gusmão

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Introdusaun[edita]

Gusmão iha 2016

Kay Rala Xanana Gusmão (José Alexandre Gusmão) mak sai prezidente ba Timór Lorosa'e husi tinan 2002 to'o 2007 hafoin Timor Lororsa'e restaura tiha ukun rasik-an. Kay Rala Xanana Gusmão mos kaer pasta hanesan Primeiru Ministru ba Timor Lorosa'e hosi loron 8 fulan Agostu tinan 2007 to'o 2015. Alende ne'e, aktualmente hanesan Primeiru Ministru ba iha Governu Da-sia iha periodu 2023-2028.

BIOGRAFIA[edita]

  • Kay Rala Xanana Gusmão moris iha loron 20 Junu 1946 iha Manatuto, Timor-Leste. Nia moris hamutuk ho maun nain ida no feton nain-lima. Ninia aman mak hanesan Manorin nain ida. Nia remata eskola primária no hahú eskola sekundária iha misaun katólika "Nossa Senhora de Fátima" iha Dare. Hafoin ida ne'e, Kay Rala Xanana Gusmão tun mai Dili. Nia komesa servisu sedu tebes, dadeer hanesan peskizadór no lokraik hanesan manorin na'in ida hodi hanorin iha eskola Xina. Iha fulan Abril tinan 1974 nia hala'o kna'ar hanesan funsionáriu ida husi "A Voz dé Timor".
  • Hafoin Revolusaun Kravu (revolucao dos cravos) iha Portugal iha loron 25 fulan abril iha tinan 1974, no hasoru oportunidade ba autodeterminasaun no independénsia, Kay Rala Xanana Gusmão deside atu tama iha Asosiasaun Sosial Demokratika (ASDT) ne'ebé ikus mai transforma ba Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente FRETILIN. Alende, Hala'o kna'ar nu'udar jornalista no fotografu, Kay Rala Xanana Gusmão mós hala'o nia kna'ar seluk nu'udar vise-Diretor departamentu Informasaun.
  • Iha loron 7 fulan dezembru iha tinan 1975, depois funu makas iha liña fronteira iha territóriu Timor-Leste, Indonesia desidi atu invade kapitál Dili. Hafoin Prezidente daruak FRETILIN, Nicolau Lobato mate iha fulan Dezembru 1978, no membru sira husi Komisaun Sentral FRETILIN nian barak lakon, Kay Rala Xanana Gusmão hetan kna'ar atu organiza fali luta ne'e. Iha fulan Marsu iha tinan 1981, nia organiza Konferensia Nasional FRETILIN nian dahuluk, no Kay Rala Xanana Gusmão sai nu'udar lider Rezistensia no Xefe Komandante FALINTIL (Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste nian). Iha fulan Marsu 1983, Kay Rala Xanana Gusmão hatudu ninia pragmatizmu liuhusi hahu negosiasaun formál ho Forsa Armada Indonezia (ABRI/TNI) ne'ebé hamosu hodi hapara funu to'o fulan Agostu tinan ne'ebé hanesan.
  • Nia dezenvolve no implementa politika unidade nasional ne'ebé liga ba kooperasaun ativu ho membru Igreja Katolika sira no ho autoridade tranzitóriu sira Timor-Leste nian. Kay Rala Xanana Gusmão aproveita vantazen husi funu ne'ebé para hela (cease-fire) fulan liman nia laran hodi dezenvolve rede nasionál klandestina dahuluk ne'ebé organiza iha lian portugés ho naran "Frente Clandestina". Iha tinan 1988, hafoin susesu husi inisiativa Unidade Nasional ne'e; Kay Rala Xanana Gusmão hamosu fali CNRM - Konsellu Nasional Rezistensia Maubere, nu'udar espresaun ba komandu nasionál ida-ne'ebé la partisipa iha luta ne'e; CNRM ikus mai sai CNRT, Konsellu Nasional Rezistensia Timor-Leste.
  • Tinan ida hafoin masakre Santa Cruz, Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin funu guerrilla tinan 17, hetan kapturasaun iha loron 20 Novembru 1992 iha kapitál Dili. Hasoru enkorajamentu internasionál, Kay Rala Xanana Gusmão hasoru prosesu julgamentu kangaroo-court no hetan prizaun iha prizaun ida de'it ba kriminál sira, maibé iha presaun husi komunidade internasionál sira, autoridade Indonesia obriga sira atu transfere nia ba prizaun Cipinang ne'ebé rai hela dadur polítiku.
Commonscommons:Main Page
Commons
Commons: Xanana Gusmão – Imajen sira


Referensia[edita]

http://timor-leste.gov.tl/?p=3&lang=en