Alcossebre

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Alcossebre
Alcocéber
Alcocebre
Brazaun
(Brazaun)
Lokalizasaun
Lokalizasaun Alcosssebre nian iha España no iha Comunidade Valensiana.
Koordenada sira 40° 15' 7" N 0° 17' 6" E
Rain España
Komunidade autónoma Komunidade Valensiana
Provínsia Kastelló
Munisípiu Alcalà de Xivert
Populasaun totál (2008) Mahorik 2 151
Altitude Metru 15
Kódigu hosi INE 12
Fatin eletróniku alcossebre.org

Alcossebre (ho lia-valensianu, ninia lian ofisiál), Alcocéber ka Alcocebre (ho lia-kastellanu) mak sai lokalidade ne'ebé, hamutuk ho Capicorb no Las Fuentes, pertense ba munisípiu Alcalà de Xivert nian, iha provínsia Kastelló nian, iha Komunidade Valensiana, iha España.

Ne'e vila ki'ik ho tasi-ibun sira, iha raat del Azahar, no ho rai-ketan ho Peníscola iha parte rae no ho Torreblanca iha parte loor. Nia hetan kompoin hosi kilómetru sanulu hosi kosta iha tasi-ibun boot lima; no mós ema sira konsidera nia nu'udar ida hosi sidade labarak ne'ebé la hetan urbaniza totalmente (la hanesan sidade barakliu ho raat).

Aleinde raat nia zona, Alcossebre iha hareen oin-seluk sira foho sira-nian hirak-ne'ebé pertense ba rai-ilas naturál hosi Foho-kadoek Irta nian. Tuir ninia kilómetru sanulu raat nian, iha tasi-ibun mahuluk lima: Las Fuentes, Carregador, Romana, del Moro no Manyetes (ka Tropicana); hirak-ne'ebé iha bandeira biru nu'udar tadak ida kualidade nian. Mós iha baía tolu: tasi-ibun tolu, ne'ebé konjuntu baía tolu oin-ketak hosi formasaun sira fatuk nian, sira-ne'ebé sira hun hosi fatuk, baía Cala del Moro, ida-ne'ebé oin-ketak hosi tasi-ibun ho naran hanesan hosi duna ki'ik ida no baía Cala Blanca, ne'ebé kreis faról.

Tasi-ibun Manyetes ka Tropicana naran-boot ho termu sira balada-libur nian no ai-funan libur nian, ho ai-horis endémiku sira. Tasi-ibun Las Fuentes ida hosi vizitadu liu no mós iha metru 360 komprimentu nian no metru 32 largura nian área nian. Nia hetan karakteriza hosi bee-matan balu hirak-ne'ebé sai hosi rai-henek no hosi bee hosi mota horak-ne'ebé moris-mai iha Foho-kadoek Irta nian. Nusar-lubun Kolumbretes hela iha Kastelló nia raat nia li'ur no sira-nia hun-fatin vulkániku.

Toponímia[edita]

Joan Coromines i Vigneaux halo deriva forma kastellanu sira Alcocéber no Alcocebre no mós forma valensianu sira Alcossebre hosi lia-árabe Al-quṣaiba, diminutivu hosi القصبة (transkritu hanesan al-qaṣbah) "fortaleza" (hosi ne'ebé liafuan portugés alcáçova). Kota ki'ik ne'e permite tiha ona vijilánsia hakdauk sira-nian inimigu sira-nian hosi tasi, falisá Alcossebre hela kreis Capicorb (hosi lia-latín caput curvum, ou seja, "rai-inus kabuar"), rohan naturál iha tasi nia leten ne'ebé permite haboot raiu vijilánsia nia.[1] Ulusá la iha forma tetun ba topónimu ne'e, uza forma valensianu Alcossebre preferivel, falisá ne'e forma ofisiál lokalidade nian.[2]

Istória[edita]

Iha ninia sorisorin, iha jazida arkeolójiku oin-oin, hanesan Tossalet. Iha tinan 1260, hafoin konkista sarani, Templáriu sira fó tiha karta povuamentu nian. Sasukat ne'e la iha susesu, tan ne'e sira fó tiha karta seluk povuamentu nian iha tinan 1320, ne'ebé populasaun hela iha Kastelu Xivert nia okos banati-tuir ne'e. Integrasaun Alcossebre nian ba munisípiu Alcalà de Xivert nian mosu iha tinan 1583. Tasi nia babesik fasilita tiha raratan sira pirata berbere sira-nian tuir sékulu XVI no XVII; atuhodi malisan raratan sira-ne'e, ema sira harii tiha atalaia hanesan torre Ebri nian (iha sobun) no torre Capricorb nian (iha estadu di'ak loos).

Ekonomia[edita]

Ekonomia hetan bazeia ba atividade agráriu no ba peska iha peskeiru sira Fang nian (talain raat hosi Parke naturál hosi Prat de Cabanes-Torreblanca. Atualmente, peska komersiál nia atividade lakon tiha no turizmu motór ekonómiku lokalidade nian. Kreis dalan-inan entre lokalidade ne'e no Alcalà de Xivert, iha estasaun ki'ik komboiu nian entre Valénsia no Barselona, ne'ebé ema sira taka iha dékada 90 nian.

Referénsia sira[edita]

  1. Actes de la VIII Jornada d'Onomàstica Vinaròs 2014 (ho lia-valensianu).
  2. Kona-ba toponímia ofisiál, haree Boletín Ofisiál Estadu nian iha loron 16 fulan-Abríl tinan 1997, iha tahan 12043 (ho lia-españól).