Halo Solar

Halo solar maka termu koletivu ida ba fenómenu óptiku atmosfériku ne'ebé kauza hosi reflesaun no refraksaun naroman nian hosi kristal jelu nian.
Depende ba medida no orientasaun hosi kristal jelu nian, no mós ângulu ne'ebé naroman kona sira, sírkulu mutin ka kór oioin, arku sira, koluna sira, ka naroman nia fatin sira mosu iha fatin oioin iha lalehan.
Kondisaun Esterna sira
[edita]
Atu halo halo sira bele forma, kristal jelu sira tenke buras beibeik no moos ho transparénsia. Normalmente sira forma iha altitude aas 8 to'o 10 km no sira nia prezensa indika hosi kalohan cirrus. Maibé, sira mós bele forma iha tempu bailoron iha neve polar (rai-rahun diamante), fog, ka besik kanun neve nian. Regularidade hosi kristal jelu nian kauza hosi kreximentu ne'ebé neineik liu hosi kristal sira, ne'ebé presiza anin atu sai saturadu ho vapor bee nian neineik liu.
Bee kristaliza iha sistema kristal hexagonál. Placa hexagonal ne'ebé mihis no koluna hexagonal ki'ik sira maka forma kristal jelu ne'ebé komún liu no responsavel prinsipál ba formasaun halo. Kristal jelu ki'ik sira, ho medida de'it désimu balun hosi milimetru ida, bele pendente nafatin iha anin ba períodu naruk sira lahó adota orientasaun ne'ebé prefere. Maibé, bainhira kristal sira sai boot liután, sira hatudu velosidade mout ne'ebé aas liu no asume pozisaun ida ne'ebé estável tanba vortex simétriku sira iha sorin ne'ebé hateke dook hosi diresaun monu nian. Ida-ne'e jeralmente posivel de'it ho eixu vertikál simetria nian, tanba ne'e maka kristal sira, tanba sira nia forma, hetan rezisténsia ar másimu bainhira sira monu. Iha ar ne'ebé kalma, plaka hexagonál sira hela horizontalmente, hanesan mós ho eixu longitudinál hosi koluna sira.
Loro-matan nia naroman hetan refraksaun bainhira tama iha kristal jelu sira-ne'e no, depende ba orientasaun kristal sira-nian no ângulu insidénsia nian, sai hafoin reflesaun (múltiplu) iha kristal sira-nia laran. Bainhira sai, ida-ne'e hetan refraksaun dala ida tan. Refrasaun naroman nian maka responsavel ba divizaun vizivel hosi kór sira naroman nian. Reflesaun direta hosi naroman hosi superfísie kristal nian iha liur iha papél subordinadu iha fenómenu halo.
Efeitu sira halo nian bele mós observa iha fulan nia sorin-sorin. Maibé, ema nia matan ladún bele haree kór sira iha intensidade naroman ne'ebé ki'ik, tanba ne'e maka halo lunár sira ne'ebé fraku liu mosu mutin. Halos bele observa iha kuaze fonte naroman maka'as hotu-hotu iha kondisaun sira ne'ebé deskreve iha leten.
Halo sira bele haree iha kuaze fonte naroman ne'ebé maka'as hotu. Aleinde ne'e, kristal jelu nian bele mós forma iha superfísie sira ne'ebé taka ho jelu,[1] ne'ebé kauza tipu balun husi halo sira.
Fenómenu solar halo ida hetan observasaun iha Díli iha loron 29 Janeiru 2026.
Prinsípiu fíziku sira husi anel 22°
[edita]
Kristal jelu sira kristaliza iha sistema kristal hexagonál. Naroman ne'ebé liu hosi kristal sira-ne'e hetan refraksaun hanesan nia liu hosi prisma hexagonal. Raiu naroman nian ne'ebé liuhosi superfísie rua hosi kristal jelu sira-ne'e, ne'ebé maka nakloke iha 60° relativamente ba malu, hetan refraksaun iha ângulu sira maizumenus 22° to'o 46°. Iha duni ângulu ida-ne'e entre fonte naroman primária no observadór maka halo sai perseptivu. Hanesan arko-íris sira no efeitu refraksaun sira seluk, ida-ne'e depende ba pozisaun hosi fonte naroman no hosi observadór.
Naroman vizivel iha deflesaun mínimu iha prisma hexagonál entre 21.7° (mean, 656 nm) no 22.5° (violeta, 400 nm). Laiha naroman vizivel ne'ebé refrakta iha ângulu ki'ik liu, kria impresaun espasu mamuk entre fonte naroman no halo. Maioria hosi raiu naroman sira ne'ebé to'o ba observadór hetan refraksaun iha ângulu sira ne'ebé besik ba deflesaun mínimu, hodi rezulta iha persesaun hosi borda interiór ne'ebé nabilan. Ângulu sira insidénsia no emerjénsia nian la iha relasaun lineár. Ba kada grau ângulu insidénsia nian desvia hosi ótimu, naroman hetan refraksaun maka'as liu. Tanba ne'e maka halo ne'e lakon ba liur.
Tanba refraksaun oioin hosi kór espektrál sira, ninin interiór hosi halo 22° dala barak mosu mean. Parhelia (asu loro-matan nian) forma iha maneira hanesan.
Prinsípiu Fíziku sira husi Halo 46°
[edita]Tipu halo ida-ne'e kria bainhira raiu naroman sira hetan refraksaun tuir superfísie rua hosi prisma hexagonál ne'ebé maka perpendikular ba malu. Ida-ne'e akontese bainhira raiu naroman ida liu hosi sorin no superfísie leten ka kraik kristal nian. Deflesaun mínimu iha dalan naroman nian ida-ne'e maka 46°, tanba ne'e maka halo nabilan liu iha pontu ida-ne'e.
Raiu naroman sira tenke kona kristal sira iha ângulu ki'ik ida atu bele hetan refraksaun tuir; se lae, sira sei reflete dook hosi observadór. Ida-ne'e maka tansá sira mosu fraku liu. Aleinde ne'e, naroman ne'e namkari maka'as liu, hodi rezulta iha halo sira ne'ebé kór oioin liu.
Arku sirkumzenital sira forma iha maneira hanesan.
Referensia
[edita]- ↑ Artikel zu Schneedeckenhalos bei meteoros.de (abgerufen 16. Oktober 2015)