Saltar para o conteúdo

Historia Fundador Escutismo Mundial Badem Powell

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Historia Badem Powell

[edita]
Robert Stephenshon Smyth Badem Powell
Naran Bolu B.P
Moris 22 Fevereiru 1857Paddington, Londres, Inglaterra
Mate 8 Janeiru 1941 (ho idade 83)Nyeri, Kénia Britániku
Hakoi Semitériu São Pedro nian, Nyeri, Kénia
Inan-aman Mãe: Henrietta Grace SmythPai: Baden Powell
Nacionalidade Britânico[1]
Parente sira Agnes Baden-Powell
Kaben Olave Baden-Powell
Oan Sira Olave Clair SoamesBetty St. Clair Baden-Powell Heather Grace Baden-Powell
Edukasaun Eskola Charterhouse
Edukasaun Eskola Charterhouse Servisu militárNasaun Royal Army Tinan servisu nian 1876–1910Patente Tenente-General[2] Komanda  : Inspetor Geral de Cavalaria (1903[3]) Quinta Guarnição de Dragoons (1897 Konflitu sira: Funu Anglo-Ashanti Funu Matabele Daruak Serku Mafeking nian Funu Boer Daruak kondekorasaun sira * Ordem de Mérito (Reino Unido) * Cavaleiro da Ordem de São Miguel e São Jorge * Cavaleiro da Real Ordem Vitoriana * Cavaleiro da Ordem do Banho * Cavalheiro da Venerabilíssima Ordem do Hospital de São João de Jerusalém

Robert Stephenshon Smyth Badem Powell moris iha Londres, Ingaterra iha Loron 22 Fula Fevereiru tinan 1857. Nia nundar oan ba dala ne’en husi maun alin nain 7 mak hanesan Anges Badem Powell, Badem Fletcher Smyth Badem Powell, Wrrinton Badem Powell, George Badem Powell, Frank Badem Powell no Jhon Penrose Badem Powell. Loron ida ema ameriacano sira selebra Liurai Gergre Washintong nian ba dala 125. Nia Aman naran II, Savian Badem Powell Professor Geometria iha Universidade Oxford. No nia inan naran Henrietta Grace Smyth Baden-Powell.

Smyth sira ba ameica hanesan colono Nova jersey nian. Hafoin fila fali ba Inglaterra embo’ot wainhira iha dalan ba sira rain. Badem Powell mai husi Gerasaun ema Protestane, no mos colono aventutureiro ba mundo foun nian.

Badem Powell Sei Ki’ik

[edita]

Iha loron 28 de Dezembro 1860 Badem Powell nia aman mate, nia foin iha tinan tolu. Sira hamutuk nain hitu, mane 6, Feto 1 ho sira nia inan mesak. Wainhira Badem Powell nia aman husik sira hotu sei ki’ik. Nia inan servisu maka’as no luta konta difikuldades ne’ebé mak sira atravesa (hasoru) iha sira nia moris lor-loron nia atu nune’e bele manan no lori sira nia moris ba di’ak no ba oin nafatin.

Robert lori nia vida iha ar livre no nia maun alin sira nia halo jogos no akampa ho sira iha fatin barak iha Inglaterra nian.

Iha tinan 1870 Badem Powell tama ba eskola Cartuxa iha Londres ho bolso de Estudo. La’os hanesan estudante ne’ebe mak matenek no Konhese di’ak liu, maibe nia sai hanesan animador eskola nian, iha neba mak nia aprende hare’e kona ba vida animais nian, sai Guarda Redes iha grupo Futeboll Cartuxa nian.

Nia iha knar atu hala’o komedi eh Drama ida ne’ebé nia kolega sira apresia liu no nos atu halo ema hotu-hotu hanesan. Badem Powell mos iha Vokasaun ba Musica no mos ba Pinturas e desenhos atu nune’e ikus mai ho nia vokasaun hirak ne’e nia hakerek livro barak kona ba escutismo.

Badem powel hotu  nia estudos iha Cortuxa, wainhira nia iha tinan 19, hafoin nia sai military no aceita kedas atu ba india hanesan Alferes regimento nia, ne’ebé forma liman lo’os Cavaleira nia iha brigade Ligeira, hodi ba funu iha Crimeira. Iha india, nia aprende kona ba espionage eh serviso secreto nian.

Badem Powell sai Kapitaun ho tinan 26 nia hetan premio hosi desportu iha india tomak, liu-liu kona ba kasa fahi fuik, kasa kuda ho diman ida.

Iha tinan 1887 hetan fali Badem Powell iha Africa nia tama kontra Campanha kontra Zulus, Ashantis e Matabeles, no mos kontra Orbitos Funu nain Akatis no mos matabeles sira. Ema rihun ida ne’ebé la toba. Tamba nia Matenek no La’o nain iha Pistas.

Badem Powell sai Colonel iha tinan 1899. Nia hanesan ema bo’ot iha Africa do Sul. nia Ligasaun ho ema ingles sira no Governo República Transval nia to’o tempo ida fahe malu tiha.

Badem Powell simu ordem atu organiza Bataillaun 2 ba iha rai ida naran Mafeking Centru Cidade Sul Africa nia. Se mak hadau Mafeking nia Kaer mos estado Africa do Sul nian.

Kareira militár

[edita]

Iha tinan 1876, Baden-Powell tama iha Rejimentu Hussar ba dala 13 iha Índia ho pozisaun tenente. Iha tinan 1880 nia hetan knaar atu halo mapa ba Funu Maiwand nian. Nia hadi'a nia abilidade rekoñesimentu militár entre Zulu sira iha inísiu dékada 1880 iha Provínsia Natal, Áfrika Súl, iha ne'ebé nia rejimentu destakadu no iha ne'ebé nia temi iha despaxu ofisiál sira. Iha tinan 1890 nia simu pozisaun Major nu'udar sekretáriu militár no asistente prinsipál ba Komandante-Jerál no Governadór Malta nian, nia tiu, Jenerál Sir Henry Augustus Smyth. Nia hela iha Malta durante tinan tolu, no mós serbisu nu'udar ofisiál intelijénsia nian iha Mediteráneu ba Diretór Intelijénsia Militár nian. Nia relata katak nia dala ida halo viajen subar-an hanesan koletór borboleta nian, inkorpora planu sira instalasaun militár nian iha dezeñu sira borboleta nia liras nian. Iha tinan 1884, nia publika livru Rekoñesimentu no Eskuteiru.

Baden-Powell fila fali ba Áfrika iha tinan 1896 no hola parte iha Funu Matabele Daruak, iha espedisaun ida hodi fó tulun ba funsionáriu sira hosi Kompañia Britániku Áfrika-Súl nian ne'ebé hetan serku iha Bulawayo. Esperiénsia ida-ne'e sai formativu ba nia, la'ós de'it tanba nia lidera misaun rekoñesimentu sira iha teritóriu inimigu nian iha foho Matopos, maibé mós tanba nia ideia barak ba Eskuteiru hahú mosu durante períodu ida-ne'e. Durante kampaña ida-ne'e maka nia hasoru no halo belun ho esploradór Amerikanu Frederick Russell Burnham, ne'ebé aprezenta nia ba istória sira kona-ba Oeste Antigu Amerikanu no abilidade artezanatu ai nian ne'ebé ikusmai sei koñesidu nu'udar Eskuteiru. Aleinde ne'e, nia hetan introdusaun ba xapeu ho estilu "Montana Peaked", ne'ebé produz barak hosi Stetson no koñesidu hanesan xapeu kampaña nian ka xapeu Boy Scout nian, no mós uzu prátiku barak hosi lensu-kabun.

Iha tinan 1896, Baden-Powell hetan akuzasaun tanba ezekuta ilegalmente dadur funu nian ida, xefe Matabele Uwini, ne'ebé hetan promesa katak nia moris sei salva se nia rende. Uwini hetan kondenasaun ba mate ho eskuadra tiru nian hosi tribunál militár, sentensa ida ne'ebé Baden-Powell mantein. Nia hetan absolvisaun hosi tribunál inkéritu militár, maibé autoridade sivíl koloniál sira ezije investigasaun sivíl no julgamentu. Baden-Powell depois afirma katak nia "libertadu lahó mancha ida iha ha'u nia personajen".

Hafoin nia mandatu iha Rodézia, Baden-Powell servisu iha Funu Ashanti Dahaat iha Kosta Osan-Mean. Ema rai-na'in sira tauk tebes nia to'o sira fó naran "Impisa" ("asu-fuik-ne'ebé-nunka-toba"), tanba nia aten-barani, nia abilidade nu'udar esploradór no nia abilidade impresionante atu tuir dalan sira.

B-P nia promosaun sira iha kareira militár kuaze automátiku hanesan ho regularidade ne'ebé sira akontese to'o, derepente, nia sai famozu.

Iha tinan 1897, ho tinan 40, nia hetan promosaun ba koronel (koronel ne'ebé joven liu iha Ezérsitu Britániku iha tempu ne'ebá) no hetan komandu ba 5o Dragoons iha Índia. Tinan balun liutiha nia hakerek manuál badak ida ho títulu Aids to Scouting, kolesaun ida hosi palestra sira ne'ebé nia fó kona-ba rekoñesimentu militár. Konteúdu barak maka esplikasaun eskrita ida kona-ba lisaun sira ne'ebé nia aprende hosi Burnham, ne'ebé destina ba formasaun rekruta sira.

Cerco ba Mafeking nia (O Cerco de Mafeking)

[edita]

Funu Mosu iha Mafeking durante loron 217, hahu loron 13 fulan Outubro tinan 1899. Badem Powell defende Mafeking fo nia kbit tomak kontra ema sira. Ikus mai sira tahan to’o loron 18 fulan Maio tinan 1900.

Ikus mai notisia to’o katak : “Mafeking hetan ajudas”, sira kontente no ksolok bo’ot Aswain ba Maluk funu nain sira

Baden-Powell fila fali ba Áfrika-Súl molok Funu Boer Daruak. Maski nia hetan orden atu mantein forsa kavalaria móvel ida iha fronteira ho Repúblika Boer sira, nia akumula fornesimentu sira no harii guarnisaun ida iha Mafeking. Serku Mafeking nian tuirmai dura loron 217. Maski Baden-Powell iha forsa sufisiente atu hakotu serku iha parte boot konflitu nian, liuliu konsidera katak Boer sira laiha artillaria adekuadu atu bombardea sidade ka nia tropa sira, nia hela nafatin iha sidade, to'o pontu ida ne'ebé nia soldadu sira ne'ebé kuda tenke han sira nia kuda rasik. Sidade ne'e hale'u hosi ezérsitu Boer ne'ebé dalaruma iha ema na'in 8,000 liu.

Serku ba sidade ki'ik ne'e atrai atensaun maka'as hosi Boer sira no mós hosi mídia internasionál, tanba Lord Edward Cecil, Primeiru-Ministru britániku nia oan-mane, hetan serku iha sidade. Guarnisaun tahan to'o hetan kmaan, parsialmente tanba dispozitivu enjeñozu sira, barak ne'ebé dezeña hosi Baden-Powell. Kampu mina falsu sira kria ona, no nia soldadu sira finje atu evita arame farpadu ne'ebé la eziste bainhira sira la'o entre trinxeira sira. Baden-Powell rasik maka hala'o serbisu barak kona-ba rekoñesimentu. Iha okaziaun ida, nota katak Boer sira la hasai liña ferroviária, nia karrega lokomotiva blindadu ida ho tiru-na'in sira no haruka ida-ne'e tun hosi liña sira ba kampu Boer nia fuan, hodi fila ho susesu hafoin atake.

Istoriadór Thomas Pakenham argumenta ona katak Baden-Powell nia susesu hodi reziste hasoru Boer sira hetan ho kustu hosi soldadu no sivíl afrikanu nativamente nia moris, inklui membru sira hosi nia guarnisaun afrikanu rasik. Pakenham afirma katak Baden-Powell hamenus maka'as rasaun sira ba soldadu rai-na'in sira. Maibé, iha 2001, hafoin peskiza liután, Pakenham halo revizaun ba pontu-de-vista ida-ne'e.

Durante serku, Korpu Kadete Mafeking, ne'ebé kompostu hosi labarik-mane mutin sira ho idade atu funu, hala'o knaar sira hanesan guarda, lori mensajen sira no ajuda iha ospitál sira, liberta mane adultu sira atu funu. Baden-Powell la forma Korpu Kadete rasik, no laiha evidénsia katak nia fó atensaun barak ba sira durante serku. Maibé, nia sente impresionadu tebes ho korajen no kalma ne'ebé sira hala'o sira nia knaar hodi uza sira nu'udar ezemplu iha kapítulu dahuluk husi Eskuteiru ba Labarik-mane sira.

Serku ne'e hasai iha loron 17 fulan-Maiu tinan 1900. Baden-Powell hetan promosaun ba jenerál-major no sai hanesan eroi nasionál. Maibé, komandante militár britániku sira krítiku liu ba nia dezempeñu no ladún impresionadu ho nia desizaun atu husik fali nia-an atu hetan serku iha konflitu sira tuirmai. Tuir Pakenham, nia fallansu atu komprende didi'ak situasaun no abandonu hosi soldadu sira, liuliu australianu sira no rhodesianu sira, iha funu hosi mota Elands lori nia ba hasai hosi operasaun ativu sira.

Baden-Powell hetan knaar atu organiza Polísia Áfrika Súl nian, forsa polísia paramilitár koloniál ida. Maibé, durante períodu ne'e nia haruka ba Reinu Unidu tanba problema saúde, mantein iha komandu durante fulan hitu de'it.

Iha tinan 1903, Baden-Powell fila fali ba Inglaterra hodi kaer kargu nu'udar Inspetór-Jerál Kavalaria nian. Iha papél ida-ne'e nia hala'o papél xave ida iha reforma formasaun rekoñesimentu nian iha kavalaria britániku, hodi fó vantajen signifikativu ba forsa iha abilidade rekoñesimentu no eskuteiru nian hasoru rival kontinentál sira Reinu Unidu nian. Maski nia kareira hanesan kavalaria, Baden-Powell realiza katak kavalaria la iha komparasaun ho metralladora. Maibé, sira nia superiór sira, Kitchener no French, konsidera nafatin kavalaria indispensavel, ne'ebé rezulta iha sira nia utilizasaun ne'ebé limitadu iha efikásia durante Funu Mundiál Dahuluk. Interesante, sasán prinsipál ne'ebé esporta hosi Inglaterra ba Flandria durante funu maka ai-han kuda nian.

Iha tinan 1907, Baden-Powell hetan promosaun ba Tenente-Jenerál, maibé tau iha lista inativu. Iha Outubru tinan hanesan nia hetan nomeasaun atu komanda Divizaun Northumbrian iha Ezérsitu Territoriál ne'ebé foin harii. Durante nomeasaun ida-ne'e, Baden-Powell hili fatin Catterick Garrison nian hodi troka Richmond Castle, ne'ebé hafoin ne'e sai hanesan sede divizaun nian.

Iha loron 19 fulan-Fevereiru tinan 1909, hasoru krítika tanba nia komentáriu públiku sira kona-ba Alemaña nu'udar inimigu, Baden-Powell sai derepente iha SS Aragon, hodi halo viajen liuhosi Portugál no España ba Amérika Súl Tuir Boletim Belfast, bainhira vizita Santiago de Xile durante loron tolu. iha Marsu 1909, "nia simu simu ne'ebé manas liu duké ema estranjeiru sira seluk iha Amérika Súl." Nia fila fali iha RMS Danube iha loron 1 fulan-Maiu tinan 1909.

Iha tinan 1910, ho idade 53, Baden-Powell reforma hosi Ezérsitu.

Iha tinan 1915, nia livru My Adventures as a Spy publika, ne'ebé hamosu alegasaun falsu sira katak nia sai hanesan espiaun durante funu.

Após Mafeking

[edita]

Fila fali ba Reinu Unidu ba tempu badak iha Outubru 1901, Baden-Powell hetan konvite atu vizita Liurai Eduardo VII iha Balmoral, retiru eskoses liurai nian, iha ne'ebé nia hetan kondekorasaun pesoál nu'udar Kompañeiru hosi Orden Bath nian (CB).

Esctismo Mosu Ona

[edita]

Bainhira fila hosi Áfrika iha tinan 1903, Baden-Powell hetan katak nia manuál formasaun militár, Aids to Scouting, sai hanesan livru ida ne'ebé fa'an barak liu no uza hosi profesór sira no organizasaun foin-sa'e sira, inklui Charlotte Mason nia Uma Edukasaun.

Tuir nia envolvimentu ho Boys' Brigade, nu'udar vise-prezidente no ofisiál ne'ebé responsavel ba nia seksaun esplorasaun no rekoñesimentu militár, no ho enkorajamentu hosi Sir William Alexander Smith, Baden-Powell deside atu hakerek fali Aids to Scouting hodi adapta ba luan liu audiénsia joven. Iha Agostu 1907 nia organiza akampamentu ida iha Illa Brownsea hodi koko ninia ideia sira. Labarik-mane ruanulu resin maka hola parte: na'in ualu hosi empreza lokál sira hosi Brigada Labarik-mane nian no estudante eskola públika sanulu-resin-rua resin, barak liu maka Baden-Powell nia belun sira nia oan-mane.

Baden-Powell hetan mós influénsia husi Ernest Thompson Seton, fundadór husi Woodcraft Indians. Seton aprezenta ba Baden-Powell ho kópia ida hosi nia livru The Birch Bark Roll of the Woodcraft Indians, no sira hasoru malu iha 1906. Baden-Powell nia Scouting for Boys publika iha parte neen iha 1908 no fa'an maizumenus kópia millaun 150, hodi halo ida-ne'e sai ba dahaat livru ne'ebé fa'an di'ak liu iha sékulu XX.

Labarik-mane no labarik-feto sira forma espontaneamente tropa eskuteiru sira. Movimentu Eskuteiru hahú mesak, uluk nu'udar fenómenu nasionál no tuirmai nu'udar fenómenu internasionál. Iha tinan 1909, enkontru Eskuteiru ka "rally" ida hala'o iha Crystal Palace iha Londres, iha ne'ebé Baden-Powell hasoru Eskuteiru Feto dahuluk sira, ne'ebé maka na'in 6,000 rejista ona iha movimentu ne'e. Iha tinan 1910, Baden-Powell ho nia alin-feto, Agnes Baden-Powell, harii The Girl Guides Association.

Iha tinan 1912, Baden-Powell hahú viajen mundiál ida ho viajen ida ba Karibe. Pasajeiru seluk iha ró ne'e maka Juliette Gordon Low, ema Amerikanu ida ne'ebé lidera kompañia orientadór ida iha Eskósia no fila fali ba Estadus Unidus. Baden-Powell enkoraja nia atu harii Girl Scouts of the USA.

Iha tinan 1929, durante 3rd World Scout Jamboree, Baden-Powell simu hanesan prezente ida karreta Rolls-Royce ho forsa kuda 20 (xasis GVO-40, rejistu OU 2938) no karreta Eccles ida. Kombinasaun ida-ne'e serve di'ak ba Baden-Powell sira iha sira nia viajen sira liuhosi Europa. Trailer, ho naran Eccles, agora daudaun hatudu hela iha Gilwell Park. Kareta, ho apelidu Jam Roll, fa'an hafoin nia mate hosi Olave Baden-Powell iha tinan 1945. Jam Roll no Eccles hasoru malu fali iha Gilwell durante 21st World Scout Jamboree iha tinan 2007 no sosa hosi organizasaun karidade ida ho naran B-P Jam Roll Ltd. . , ne'ebé maka halibur fundu sira hodi selu empréstimu ne'ebé maka uza hodi sosa karreta.

Movimentu Eskuteiru kontinua buras. Iha loron ne'ebé nia atinji "idade adultu" ho tinan 21, nia iha membru liu millaun 2 iha pratikamente nasaun hotu-hotu iha mundu. Iha okaziaun ida-ne'e, Baden Powell simu onra atu hetan elevasaun ba kargu baronial Liurai Jorge V nian, simu estilu Lord Baden-Powell husi Gilwell.

  1. Britânicos são os cidadãos do Reino Unido, das dependências da Coroa Britânica ou de qualquer um dos territórios britânicos ultramarinos, bem como os seus descendentes. É comum o termo ser usado erroneamente como sinônimo de inglês, já que esta última palavra designa quem nasce ou reside na Inglaterra, que é a maior nação constituinte do Reino Unido, porém jamais um sinônimo deste. O Reino Unido é um Estado composto pela unificação dos seguintes países:
  2. Tenente-general é a denominação de uma patente de oficial general nos exércitos e forças aéreas de diversos países. Nos países em que esta designação é utilizada, normalmente, o tenente-general tem uma patente, imediatamente, inferior à de general e superior à de major-general. Nos exércitos da Organização do Tratado do Atlântico Norte geralmente corresponde à graduação de oficial general de 3 estrelas ou seja, de OF-8. A designação tenente-general começou a generalizar-se nos exércitos da Europa no século XVIII, sendo atribuída aos oficiais que substituiam ou coadjuvavam os generais. A sua função passou, posteriormente, a corresponder ao comando de uma divisão ou de um corpo de exército. Por esta razão, em alguns exércitos, o posto foi redesignado "general de divisão" ou "general de corpo de exército".
  3. 1903 (MCMIII, na numeração romana) foi um ano comum do século XX do actual Calendário Gregoriano, da Era de Cristo, e a sua letra dominical foi D (53 semanas), teve início a uma quinta-feira e terminou também a uma quinta-feira.