Naruto

Naruto [ a ] maka série manga Japaun nian ne'ebé hakerek no ilustra husi Masashi Kishimoto . Ida-ne'e konta istória kona-ba Naruto Uzumaki, joven ida, ninja izoladu sosiál ne'ebé buka rekoñesimentu hosi nia maluk sira no mehi atu sai Hokage, líder hosi nia aldeia. Istória ne'e konta iha parte rua: dahuluk akontese iha Naruto nia tinan sira antes adolexente (volume 1-27), no daruak iha nia adolexénsia (volume 28-72). Série ne'e bazeia ba manga rua ne'ebé Kishimoto halo: Karakuri (1995), ne'ebé halo Kishimoto hetan mensaun onradu iha Shueisha nia Hop Step Award mensál iha tinan tuirmai, no Naruto (1997).
Naruto hetan serializasaun iha revista manga shōnen Shueisha nian Weekly Shōnen Jump hosi Setembru 1999 to'o Novembru 2014, ho nia kapítulu 700 ne'ebé halibur iha volume tankōbon 72. Viz Media fó lisensa husi manga ba produsaun norte-amerikanu no serializa Naruto iha sira nia revista dijitál Weekly Shonen Jump . Manga ne'e adapta ba série televizaun anime rua hosi Pierrot no Aniplex, ne'ebé hala'o hosi Outubru 2002 to'o Marsu 2017 iha TV Tokyo . Pierrot mós produz filme animadu 11 no animasaun vídeo orijinál 12 (OVAs). Frankisia ne'e inklui mós romanse kmaan sira, jogu video sira, no kartaun troka nian. Istória ne'e kontinua iha Boruto, iha ne'ebé Naruto nia oan-mane Boruto Uzumaki kria nia dalan ninja rasik envezde tuir nia aman nian.
Naruto maka série manga ida ne'ebé fa'an di'ak liu iha tempu tomak, ho kópia millaun 250 iha sirkulasaun iha mundu tomak. Ida-ne'e sai hanesan série manga ida ne'ebé fa'an di'ak liu iha Viz Media; sira nia tradusaun Inglés hosi volume sira mosu ona iha lista bestseller USA Today no The New York Times ' dala barak, no volume hitu manán Prémiu Quill iha 2006. Naruto simu buat barak husi kritiku tanba dezenvolvimentu ba karakter sira, istória sira, no sekuénsia asaun sira ne'ebe di'ak. Maibe, balu husi kritiku sira haree katak sekuensia luta ne'e dala ruma halo progressu istoria sai ne-neik. Krítiku sira mos nota katak manga ne'e, ne'ebé kontein tema sira kona-ba dezenvolvimentu husi labarik ba ema boot (coming-of age), dala barak inklui referénsia kultura husi mitolojia Japaun nian no filosofia Konfusianismu .