Surtu hantavirus MV Hondius
Iha fulan-Abril 2026, surtu ida hosi infesaun hantavirus tanba vírus Andes nian identifika ona iha ró kruzeiru olandés MV Hondius. Iha loron 1 fulan-Abril tinan 2026, ró ne'e sai hosi Ushuaia, Arjentina. Pasajeiru ida iha ró laran mate tanba virus iha loron 11 fulan-Abril. Nia mate-isin hasai hosi ró iha Santa Helena iha loron 24 fulan-Abril, iha ne'ebé nia feen tun antes mate loron rua liutiha iha ospitál ida iha Joanesburgu. Pasajeiru datoluk mate iha ró laran. Pasajeiru britániku ida haruka ba Joanesburgu hodi hetan tratamentu, ho kondisaun krítiku maibé estável. Maski ró ne'e atraka iha Praia durante loron tolu, laiha ema ida maka tun, tanba instalasaun lokál sira la konsege hala'o evakuasaun ida ne'ebé seguru. Hafoin Ministériu Saúde españól aprova ona ró nia to'o iha illa Kanáriu sira, nia desloka ba Tenerife iha loron 06 Maiu, iha ne'ebé pasajeiru sira sei evakua ba sira nia nasaun ida-idak. Ró ne'e sai ba Tenerife ho rekursu médiku adisionál sira no ema na'in 147 iha ró laran. Bainhira to'o iha loron 10 Maiu, pasajeiru sira hahú tun no semo sira evakuasaun nian ba nasaun europeu neen no Kanadá sai ona.
Vírus Andes maka hantavirus úniku ne'ebé koñesidu atu hada'et entre ema sira. Propagasaun ida-ne'e, maski raru, akontese ona antes, normalmente iha kazu sira kontaktu besik no dala barak sustentavel. Desde inísiu surtu nian, Organizasaun Mundiál Saúde nian (OMS) subliña ona katak risku ba epidemia ida ki'ik tanba raridade ida-ne'e, no katak iha de'it propagasaun limitadu entre kontaktu besik sira maka observa ona iha surtu sira uluk nian.
Durante parajen ró nian iha Saint Helena, pasajeiru na'in 30 tun, sira hotu hetan ona kontaktu hosi Ajénsia Seguransa Saúde Reinu Naklibur nian. Sentru Estadus Unidus nian ba Kontrolu no Prevensaun Moras nian klasifika ona surtu ne'e hanesan resposta emerjénsia "nivel 3". To'o loron 8 fulan-Maiu tinan 2026, pasajeiru sira tama iha ospitál iha Áfrika-Súl, Olanda, Alemaña, Santa Elena, España no Suisa. Tuir OMS, to'o loron 9 Maiu iha kazu konfirmadu na'in neen no suspeitu na'in rua, ho kazu provável adisionál rua ne'ebé hein hela rezultadu sira hosi teste laboratóriu nian. Iha ona ema na'in tolu maka mate, na'in rua maka konfirmadu tanba kauza hosi vírus Andes.
Monitorizasaun ba pasajeiru sira no buka tuir kontaktu sira
[edita]OMS koordena hela akompañamentu ba sira ne'ebé tun ka hetan evakuasaun ho ajénsia sira kuidadu saúde nian iha nasaun sanulu-resin-rua, inklui Kanadá, Dinamarka, Alemaña, Olanda, Nova Zelándia, Saint Kitts no Nevis, Singapura, Suésia, Suisa, Turkia, Reinu Unidu no Estadus Unidus.
Pájina ne'e badak. Favór ida, ajuda Wikipédia hoda aumenta.