Timor-Leste nia tradisaun

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Iha Timor-Leste nia tradisaun la iha ida ke sentral liu doke halo nusa Timoroan sira komprende sira nia aan rasik kona ba sira nia mundu liu doke lulik, buat ne’ebe ‘sagrado’. Maske ita la bele haree bebeik sentiu lulik ne’e, liu liu iha aspektus hira ho nia elementus modernu hanesan iha sidade Dili, maibe nia nafatin iha leten nia okos barak, selai ba Timoroan hotu.

Nosaun lulik bele aplika ba fatin ida, relasaun entre buat balun, hanesan loron no fulan ka rai no leten, ba relasaun entre ema, moris no mate no obrgasaun sosial no simbolos autoridade no organizasaun sosial. Maibe tradisaun mos evolve no muda atu hatama tan elementus foun, no mos lulik mos muda atu inkorpora simbolos hirak ne’e. Surik hosi Portugal tempu uluk mos bele konsiera lulik no mos bandeira mos iha valor importante ruma. Ida ne’e bain bain ona, maibe, ida la os uniku tanba Mala’e barak mos atribui valor ba sasan material objektus, inklui hotu bandeira, hino, eventus, no seluk tan.

Mala’e sira mos, maske barak mak nunka inovolve aan aktivu kona ba sira nia prosessu politiku, barak mos hatete katak ida ne’e mak sira nia ‘dever sagradu’ ka pelu menus obrigasaun moral. Mala’e balun vota tanba obriga, maibe balun mos vota tanba sira iha interesse kona ba saida mak sira nia vota signifika no halo nusa mak aktu ida ne’e sei kontribui ba muda rezultadu no halo nusa ema preokupa ho sira nia moris.

Iha Timor-Leste ema iha sentido aas liu kona ba imortansia vota doke mala’e sir abele imajina ka komprende. Mala’e barak fo valor ba direitu atu vota no idea prosessu demokratiku maibe ida ne’e la os kritiku ba sira nia moris. Maibe iha Timor-Leste, oportunidade atu vota iha prosessu ida ne’ebe besik liu saida mak sira hakarak – maske ida ne’e kompromete liu hosi violensia no destruisaun – ramata hosi okupasaun no opressaun ne’ebe halao durante tinan 24 ne’ebe besik ¼ (kuartu ida) populasaun lakon sira nia moris. Maibe ida ne’e fo lian ba sira ne’ebe lian la liha.

Iha loron vota ne’e, ne’ebe ema hatudu brani makas los atu bele tuir vota iha fatin votasaun, no hatudu sentidu profundu kona ba saida mak sira hakarak ba sira nia futuru. Ba ema ida ke ba tempu naruk reprimido, atu vota nudar aktu libertasaun ida, ba sira nia aan rasik no mos ba sira nia komunidade. Vota sai nudar aktu ho nia kualidade transendental.

Hanesan mos tuir missa ba movimentu sosial seluk, iha 1999 ema hotu hatais sira nia hena diak liu. Sira lao kalan tomak, iha udan laran, dala barak lori deit mak lilin atu hatudu dalan. Sira nia kartaun identidade nudar sira nia riku soin ne’ebe sira kaer ho orgulhu, aru bele dezadia no lori sira nia esperansa. Folin ne’ebe selu ba loron majiku ne’e selu ho raan no akudesa. Loron ne’e ohin loron komemora nudar feriadu nasional.

Vota ba Assembleia Konstitusional iha 2001 no ba Presidensia iha 2002 mos importante, maibe karik procedural liu tan tanba Timoroan aprende kona ba ‘hafoin mai ida ne’e mak akontese’ parte prosessu. Maibe to’o 2007, hafoin liu tinan hira ho frustrasaun, problemas no violensia katartika, sira dala ida tan ba vota.

Eleisaun 2007 la dun rame hanesan ema barak hakarak maibe halo mosu mudansa substansial iha Timor-Leste nia ambiente politiku. Ema Timor-Leste rekonfirma katak sira nia direitu atu vota iha signifika duni. Sira valoriza ida ne’e, uza nia, no dalan ida ne’e, mos selebra oportunidade ne’e.

Ema Timor-Leste oras ne’e daudauk hakuak ronda foun eleisaun atu determina sira nia governu no aktores politiku no se mak sei reprezenta sira, sira nia aspirasaun no sira nia komunidade. Ema politku sira mos tenki responsabiliza. Sira nia votu iha poder atu konfirma kontinuidade ka mudansa.

Karik ba mala’e ida atu sujere katak prosessu vota ohin loron hetan mos valor lulik  karik versaun romantika ida. Maibe, karik, bele mos Timoroan barak lui senti katak oportunidade atu vota hanesan dever sagrado, atu kontinua atu respeita ba memoria sira ne’ebe sakrifika atu sira agora bele hetan oportunidade ida ne’e, no mos atu hakruak sira ne’ebe sei moris no sira ne’ebe sei mai aban bain rua.

No karik demokrasia, nudar pratika no idea ida, reprezenta liu hosi simbolos, hahu atu inkorpora iha moris sentral Timoroan sira nian. Karik, Demokrasia mos hahu hetan valor lulik.

Karik prosesso demokratiku hahu a dezenvolve kualidades hira ne’e, Timor-Leste sei hamtuk ho nasaun sira seluk iha mundu laran inkorpora importansia prosesu ne’e ba sira nia haree ba mundu. Hanesan mos simbolos Portugal nian hosi prosessu politikus tempu uluk nian, vota sai nudar buat konkretu iha moris ema Timor-Leste nian.

Ida ne’e mak lulik ka lai to’o ikus la dun importante. Saida mak importante make ma Timor-Leste lori demokrasia iha sira nia fuan. Ida ne’e bele deit lori rezultadu pozitivu ba prosesu eleisaun iha 2012 no ba ema no ba nasaun