Funu manu-fahi 1912

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

D. Boaventura halo Funu Manufahi hasoru malae Portugal tan injustisa

malae halo ba Timor oan:

•          Funu Manufahi komesa tan malae viola Princesas Timor nian:

Iha tinan 1887, hanesan timor oan sira hatene, Liurai sira mai Dili tinan tinan halo reuniaun ho malae portugues sira.Iha tinan ne'e D. Duarte nia oan mane, D. Boaventura foi kaben i nia lori nia fe'en mai hotu Dili.D. Boaventura sei tuir reuniaun ida, malae Governador Capitão-tenente Alfredo de Lacerda Maia, haruka bolu D. Boaventura nia fe'en ba hasoru malu ho nia, i nune'e Governador ne'e viola tia D.Boaventura nia fe'en.

Malae governador ne'e, laos viola deit D. Boaventura nia fe'en, nia mos viola D. Luis, Oecusi, nia alin feto. Princesa rua ne'e hatete sai ba D. Boaventura ho D. Luis katak Governador halo a'at sira, i nune'e, D. Boaventura hirus hodi oho malae governador ne'e iha dia 3 de Marsu de 1887, iha Lahane.

Iha 1911 – 1912, malae hetan forsa complete atu bele hasoru D. Boaventura lori vinga governador mate ne’e.

Malae sira lori soldados ho kilat foun mai hosi Portugal, Angola, Mosambike ho Goa. Sira mos hetan apoio hossi reino-reino Timor nebe sira lohi ba tuir sira funu kontra D. Boaventura.

Funu Manufahi ba dala uluk nebe mak D. Boaventura (aman) lidera mosu deit iha tinan 1894, la'os iha tinan 1887 hanesan hakerek iha post ida nee. Revolta dos moradores' hotu tiha tuirfali mak revolta Maubara (1893), hafoin maka mosu revolta Manufahi ba dala uluk iha 1894 nebe mak D. Boaventura (aman) lidera. Revolta ida nee ketak ho revolta hosi D. Boaventura (oan) iha tinan 1911/12.

Indonesia invade Timor iha Dezembro 1975. Se ita hare tuir lolos factos, tuir investigasaun iha:

1- invasaun Timor hetan laos iha dezembro 1975 maske invasaun ne'e comesa tia ona iha Outubro 1975.

2- Assinatura integrasaun sira lohi mundo katak halo iha Bali, maske asinatura halo iha Balibo iha Outubru 1975.

3- Jornalista internasional, Indonesio oho iha Outubru 1975 iha Balibo. Prova indonesia iha neba kleur ona.

Hossi factus tolu nee deit ita bele hare ona manipulasaun verdade nian ba tuir sira nia politika laos tuir lia-los nia dalan.

Sira tau invasaun ba Dezembro 1975, tan nunee, sira bele bosok mundu dehan Timor maka oho jornalista sira, lori hetan apoio para bele halo Indonesio tama duni iha Timor. Jornalista sira mate tan hetan Indonesio invade tia ona Timor iha Outubru 1975.