Historia ESCOLA ESTV-GTI BECORA

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Escola Secundaria Técnica Vocacional-Grupo de Tecnologia e Indústria (ESTV-GTI) Becora

ESTV-GTI mak eskola ida ne’ebe lokaliza iha suku Bekora, hola parte ba postu administrativu Kristu-Rei, munisípiu Dili. Eskola refere harii iha governador Eng. Mário Viegas Carascalão nia tempo, iha loron 2 fulan Novembru no tinan 1987 no inagura husi prezidente indonezia Soeharto hanaran STM (Sekolah Teknik Menengan). Ho vizaun ida katak provinsia ida, nesesariamente iha eskola teknika rasik, se la iha entaun wainhira alunos sira remata sira nia estudu iha ensinu baziku ka (SMP) atu ba loos ne’ebe!

Fatumaka nuudar eskola privadu misaun nian karun teb-tebes, povu nia oan laiha kbi’it atu ba eskola iha ne’eba, nun’ee ba Atambua no Kupang mos do’ok teb-tebes tamba ekonomia la favorese, entaun iha tempu ne’eba STM hamri’ik laos atu halao eventu kompetisaun ida ho Fatumaka, maibe governador Eng. Mario Viegas Carascalão ho intensaun ida atu fasilita povu kbi’it laek nian oan sira mos bele estuda iha eskola teknika. Wainhira Timor-Timur haketak-an husi Indonezia no nakfilak ba Timor-Leste hodi restaura ninia independensia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002. Iha tinan 2003 primeiru guvernu kontituisonal liu husi ministeriu edukasaun iha fali hanoin hodi loke hikas eskola teknika ida ne’e no la’os nafatin ho naran STM maibe ho naran ESTV-GTI(Escola Secundaria Técnica Vocacional-Grupo de Tecnologia e Indústria) Becora. To’o ohin loron eskola ida ne’e sai dezenvolvidu liu tan no nia iha mos koperasaun ho eskola seluk husi rai liur hanesan Korea, Japaun, Australia, no nia mos iha kopersaun ho universidade balu iha rai laran.

Iha eskola refere estudante sira aprende barak liu kona ba teknika inklui mos materia balu ne’ebe eskola sekundaria jeral seluk iha. Tan ne’e estudante hirak ne'ebe mak hakarak estuda iha eskola teknika ida ne’e, nia obrigatoriamente tenki hili ona nia espesialidade rasik. ESTV-GTI Becora kompostu husi departamentu 6, mak hanesan:

  • Departamentu Konstrusaun sivil;
  • Departamentu Eletrisidade;
  • Departamentu Eletronika;
  • Departamentu Informatika;
  • Departamentu Mekanika Automovel; no
  • Departamentu Mekanika Produsaun.