José Afonso

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

José Afonso ne’e kantadór-autór portugés naran-boot tebes. Iha-ne’e iha Timór ema barak sei hanoin nafatin nia múzika sira ne’ebé toka iha rádiu iha tinan 74/75, seluseluk sei hanoin otas molok loron-25 fulan-Abríl, bainhira ofisiál milisianu sira (ne’ebé mai husi universidade no tenke tama ba tropa hasoru vontade sira-nian rasik) interpreta no fó-hatene José Afonso nia kantiga sira iha-ne’e.

Monumentu iha Grándola

Ita hotu hatene sé maka Iwan Fals, kantadór husi Indonézia ne’ebé uluk kritika beibeik ukun-na’in sira iha tempu ditadura Suharto nian. Maibé iha mundu luzófonu ita mós hetan kantadór barak ne’ebé uza sira-nia lian hasoru situasaun opresaun iha otas ne’ebé liberdade nu’udar mehi de’it ne’ebé sei dook. Durante tinan barak iha ezíliu iha li’ur poeta no kantadór timoroan Abé Barreto, hamutuk ho múziku no ativista kanadianu Aloz MacDonald, kanta kona-ba okupasaun indonézia, no sai portavós ba kauza autodeterminasaun iha konsertu ba ema barak ka iha palku ki’ikoan de’it, dala ruma iha fatin ladún kapás, dala balu kanta ba públiku ne’ebé solidáriu, dala balu ba ema ne’ebé la liga ba situasaun Timór nian, ka nein hakarak rona sira. Iha Giné-Bisau, molok independénsia, José Carlos Schwarz ho nia grupu Cobiana Djazz foti no moderniza tradisaun muzikál Giné nian no denunsia kolonializmu, hanesan Rui Mingas husi Angola, no mós múziku husi rain luzófonu sira seluk iha Áfrika. Iha Portugál, bainhira ema sei hela iha ditadura okos, Salazar i Marcelo Caetano maka ukun, mosu kantadór barak ne’ebé fó sira-nia an ba hananu ne’ebé depois ema hanaran “canto de intervenção”. Ne’e katak múzika oin ida ne’ebé fó atensaun maka’as ba problema sosiál i polítiku sira no koko atu “fanun” ema ba nesesidade atu halo sosiedade nakfila an ka la’o ba oin. Dala barak vontade ne’e la’o hamutuk ho esforsu atu sees husi alienasaun kulturál, ne’ebé mosu tanba simu de’it modelu husi li’ur, dala barak ho kuakidade ladún di’ak, no nune’e kantadór-intervensaun sira buka atu hili saida maka di’ak atu simu no hasa’e fali abut múzika povu nian atu bele haburas múzika foun kapás husi ne’e. “Cantor de intervenção” naran-boot liu hotu, ne’ebé sai emblema ba múzika hanesan ne’e iha Portugál maka José Manuel Cerqueira Afonso dos Santos.

José Afonso, ka Zeca Afonso, hanesan ne’e maka ema barak toman temi nia naran, moris iha Aveiru, Portugál, iha 2 fulan-Agostu tinan-1929, oan husi majistradu ida no mestra eskola primária nian ida, no bainhira nia sei labarik nia lemo rai beibeik, tanba nia aman nia servisu orsida ba fatin ida, orsida ba fatin seluk. Nia hela iha “Ultramar” (iha tempu ne’ebá ema toman uza liafuan ne’e hodi hanaran kolónia sira iha Áfrika), [[Belmonte, no depois Koimbra. Iha sidade ida-ne’e nia tuir eskola sekundária no universidade. Koimbra maka sidade Portugál nian ne’ebé iha tradisaun akadémika barak liu (hanesan Jogejakarta iha Indonézia), ho ninia universidade ne’ebé hahú tinan atus hitu liubá no jerasaun barak husi intelektuál portugés liu husi ne’ebá. Estudante sira dezenvolve iha sékulu barak nia laran regras lubun ida ne’ebé orienta sira-nia moris iha universidade, regras ne’ebé ema hanaran praxe, no mós múzika tipu ida ne’ebé fadu Koimbra nian. Sira baibain hatais farda ne’ebé inklui kapa i batina metan, no kanta kona-ba moris estudante nian, kona-ba domin no fahe malu, kona-ba kalan vadiu nian no hemu tua... Sira mós halo serenata ba feto-raan, ne’ebé rona sira iha janela. Serenata ne’e katak hananu ba feto ne’ebé sira hadomi. José Afonso hahú husi fadu tradisionál Koimbra. Depois nia lori nia múzika ba dalan seluseluk, liuhusi buka no kanta kantiga tradisionál povu nian no liuhusi hakerek liafuan no múzika ba kantiga foun, ne’ebé barak iha mensajen polítika (baibain labele diretu demais, tanba sensura tesi krítika ne’ebé sira halo hasoru rejime). Ne’ebá otas ne’ebé Koimbra hahú nakali ho hahalok kontestasaun nian. Zeca mós badinas iha atividade akadémika oioin. Iha tinan 1952 nia kandidatu iha lista ida husi “eskerda” ba Diresaun Associação Académica de Coimbra nian, nia mós publika testu balu iha revista estudante sira-nian naran Via Latina. Revista ida-ne’e sai mós fatin-hahú ba polémika ka haksesuk-malu boot ida, ne’ebé tau “eskerda” hasoru “direita”. Iha fulan-Abríl 1961 sira publika testu ida ho nia títulu “Carta a Uma Jovem Portuguesa” (Surat ba feto-raan portugeza ida), ne’ebé nia autór maka estudante Artur Jorge Marinha de Campos, maibé asina de’it ho A., no testu ne’e fó-sai ka kesar kona-ba situasaun hanesan dadur ka sulan ba feto estudante universitária sira hela ba, la hanesan vida livre sira-nia kolega mane nian. Iha Portugál otas ne’ebá nian, ne’ebé ema barak sei kaer metin ba katolisizmu konservadór ne’ebé sei atrazadu loos se ita kompara ho fatin seluk iha Europa, ema barak sei konsidera nafatin katak feto-raan sira tenke tama iha uma laran molok nakukun. “Carta” ne’e, agora daudaun ema hotu lee ninia testu hanesan buat ida líriku i inosente, maibé iha tempu ne’ebá halo eskándalu boot. Organizasaun sira husi “direita” konservadora halo atake maka’as hasoru revista no Associação Académica, no ida-ne’e kontribui tebes atu halibur estudante sira iha projetu “eskerda” nian oioin ne’ebé buka atu hatún rejime, no reasaun liutiha “Carta” ne’e mós ajuda atu fanun feto-raan sira-nia konxiénsia kona-ba sira-nia direitu nu’udar feto i nu’udar sidadaun. Estudante sira mós uza lisan ka uzus-i-kostumes hanesan praxe ne’ebé baibain konservadór loos, kaer metin ba tradisaun, hodi fó-sai lian hasoru rejime, no halo PIDE (Intel rejime nian) la hatene atu halo saida. Iha latada (korteju ka prosisaun tuir lurón iha sidade, hodi simu kaloiru sira bainhira tinan akadémiku hahú) iha tinan-1961 iha kaloiru balu ne’ebé lori kartás ne’ebé hakerek fraze hanesan porezemplu “O Salazar tem um cancro, coitado do cancro!” (Salazar hetan kankru, kasian kankru ne’e tanba nia hetan Salazar!). José Afonso iha tempu ne’ebá buka hela atu hala’o ba oin, dala ida, ninia partisipasaun iha atividade kulturál barak ho ninia responsabilidade familiár no mós hasoru nesesidade ekonómika (buka moris). Nia estuda, nia serbisu nu’udar revizór iha jornál ida sidade ne’ebá nian, “Diário de Coimbra”, nia ba tuir servisu militár obrigatóriu (tropa) husi 1953 to’o 1955, tuirmai nia hanorin iha eskola no koléjiu iha fatin oioin iha Portugál, no depois, husi 1964 to’o 1967, iha Mosambike. Hafoin nia sei hetan espulsaun husi hanorin (katak boot sira duni-sai nia husi serbisu iha eskola) tanba nia hanoin polítiku. No nia mós tama ba dadur tanba razaun ida-ne’e. No nia kontinua nafatin hakerek múzika, grava no kanta. Nia toman dehan katak nia mestre sira iha múzika maka gitarrista Flávio Rodrigues, Roseira Boavida, Edmundo Bettencourt i José da Lata (kantadór populár ida husi fatin ida naran Piku), hanesan mós kantadeira sira iha ahi ne’ebé ema toman sunu iha festa Saun Joaun nian no Cristina de Matos Cortesão, ne’ebé empregada be hamoos estudante sira-nia uma balu naran “repúblicas” (“repúblicas” hirak-ne’e hanesan tradisaun antigu iha Koimbra no uma sira-ne’e nu’udar hela-fatin ba estudante Universidade nian, ne’ebé sira rasik mak kaer iha autojestaun, no mós hori uluk hori wain sira koñesidu tanba sira-nia karaterístika nu’udar ema ne’ebé la gosta hakru’uk, vadiu, hemudór, rebelde, no dala barak sira luta hasoru ukun-na’in sira). José Afonso buka atu hatene husi bee-matan eruditu (kultura aas) no mós husi bee-matan iha povu nia lisan. Lakleur mós kantadór sira husi jerasaun foun ne’ebé hahú mosu iha otas ne’ebá haree nia nu’udar mestre ida. Iha tinan-1969, iha tempu ne’ebé ema hanaran “Primavera Marcelista”, bainhira ditadura, ne’ebé agora Marcelo Caetano maka ukun, koko atu hatudu ilas liberalizasaun nian (hakarak povu atu hanoin katak liberdade komesa mosu daudaun ona), mosu programa ida ne’ebé halo Istória iha televizaun portugeza, naran “Zip-Zip”. Ne’e programa ne’ebé grava “ao vivo” kona-ba múzika no mós saida maka akontese hela iha mundu artístiku portugés iha tempu ne’ebá, ke mós hatudu beibeik kantadór-baladeiru intervensaun nian ne’ebé kanta iha momentu ne’ebá. Programa ne’e sira grava tiha no hafoin maka transmite ba públiku tele-espetadór maibé iha sesaun-gravasaun ida-idak iha makaer-sensura ne’ebé manda kona-ba saida maka bele ka labele sai ba públiku iha televizaun. Iha kantadór barak ne’ebé sira-nia atuasaun kuaze ema tesi tomak. Kuriozamente, sensura la fó autorizasaun nein dala ida ba Zeca Afonso atu bá programa ne’e, hanesan mós ho feto-poeta i lia-na’in Natália Correia. Ita labele haluha importánsia boot husi kantadór-intervensaun hodi fanun konxiénsia polítika ema barak nian iha Portugál iha tempu ne’ebá, hanesan mós hodi halo sosializasaun iha povu nia leet husi poezia husi hakerek-na’in hanesan Manuel Alegre, ne’ebé ninia “Trova do Vento que Passa” kanta husi Adriano Correia de Oliveira sai kurakuran Inu Opozisaun nian. Bainhira funu koloniál komesa tiha iha 1961 no rejime obriga universitáriu barak tama ba tropa hodi bá funu iha Áfrika, kantiga-kontestasaun mós tama ona ba kuartél sira, no ajuda atu prepara ambiente ne’ebé sei halo mosu 25 de Abril.

Momentu importante ida atu bele tetu-sukat fenómenu ida ne’e oinsá loos maka “Encontro da Canção Portuguesa” ne’ebé organiza husi Casa da Imprensa iha Coliseu dos Recreios iha Lizboa, iha 29 fulan-Marsu 1974. Espetákulu ida-ne’e, ne’ebé halibur kantadór naran-boot sira iha múzika-intervensaun, hetan susar oioin, ulun-boot sira bandu no fó-autorizasaun troka bá-mai durante tempu ne’ebé organizasaun hala’o ninia knaar, no só iha kalan konsertu nian ne’e duni maka hetan autorizasaun loloos maibé ho kantiga ne’ebé sensura ko’a tiha liafuan barak. Kantadór ida, Manuel Freire (famozu liuliu tanba nia kanta poema “Pedra Filosofal”, husi António Gedeão), fó-sai ba públiku ho lia-bones katak nia haluha kantiga sira-nia liafuan iha komboiu, no públiku ho ema rihun-rahun komprende nia mensajen no basa liman. GNR ho PIDE-DGS namkari iha fatin hotu-hotu. Zeca Afonso hetan autorizasaun husi sensura atu kanta kantiga rua de’it: “Milho Verde” i “Grândola Vila Morena”. Kantiga ikus ne’e sei sai símbolu ida ne’ebé importante liu ba liberdade iha Portugál. Versaun dahuluk husi kantiga ne’e mosu iha tinan-1964 nu’udar omenajen ba Sociedade Fraternidade Operária Grandolense, klibur ida ema-ki’ik nian iha fatin ida naran Grándola iha rai-Alenteju iha Portugál súl. Primeiru iha estrofe haat, ne’ebé depois sai tolu de’it, maibé ikusliu, tanba sujestaun husi José Mário Branco, aumenta ba neen, hasara estrutura tradisionál “cante” (hananu tuir povu alentejanu nia lisan) nian. Militár revoltozu sira ne’ebé prepara golpedestadu hodi hatún ditadura hili kantiga ida-ne’e atu tranzmite liuhosi rádiu nu’udar seña loloos ba sira-nia movimentu, ida-ne’ebé fó-sinál bainhira foin liu meianoite iha loron-25 Abríl 1974 ba sira atu arranka husi sira-nia kuartél oioin (seña preparatória uluk maka kantiga “E depois do adeus” ne’ebé Paulo de Carvalho maka kanta). “Grândola Vila Morena” sai kuaze hanesan Inu “Revolução dos Cravos” nian. Depoizde Portugál hetan liberdade, Zeca Afonso kontinua envolve iha projetu barak loos, iha múzika no iha polítika, liuliu ho organizasaun oioin “eskerda” no “eskerda radikál” nian. Iha tinan-1982 nia bá Mosambike no Prezidente Samora Machel simu nia ho onras hanesan fali ba xefe-Estadu ida. Nia grava disku balu liutiha 25 de Abril. Entretantu nia deskobre katak nia iha moras todan ida ne’ebé la bele kura (eskleroze laterál amiotrópika) ne’ebé estraga neineik múskulu sira hotu, no ikusliu nia mate iha ospitál sidade Setubal nian iha dadeer-saan iha loron-23 fulan-Fevereiru 1987. Loron ida nia dehan ba ema ida: “Bainhira ita hahú buka deskulpa oioin atu justifika ita-nia konformizmu (simu de’it aat ne’ebé mosu no la halo buat ida hasoru), entaun buat hotu-hotu fodidu ona...”

Referénsia bibliográfika[edita]

Disku ne’ebé nia grava[edita]

  • "Balada do Outono" (1960, EP)
  • "Baladas de Coimbra" (1962, EP)
  • "Ó vila de Olhão" (1964, single)
  • "Cantares de José Afonso" (1964, EP)
  • "Baladas e canções" (1964)
  • "Cantares de andarilho" (1968)
  • "Contos velhos rumos novos" (1969)
  • "Menina dos olhos tristes" (1969, single)
  • "Traz outro amigo também" (1970)
  • "Cantigas do Maio" (1971)
  • "Eu vou ser como a toupeira" (1972)
  • "Venham mais cinco" (1973)
  • "Coro dos tribunais" (1974)
  • "Viva o poder popular" (1974, single)
  • "Grândola, vila morena" (1974, EP)
  • "Com as minhas tamanquinhas" (1976)
  • "Enquanto há força" (1978)
  • "Fura fura" (1979)
  • "Ao vivo no Coliseu" (1983, álbum duplo)
  • "Como se fora seu filho" (1983)
  • "Galinhas do mato" (1985)