Linux

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Logo

LINUX : Linux hanesan naran ne'ebe fo ba sistema operativo komputador ho tipo unix, linux mos exemplu husi dezenvolvimentu software livre no kodigo nakloke, hanesan mos software livre sira seluk, kodigo husi linux bele modifika, uza no distribui ho livre no ba ema hotu. Naran “linux” naran kriador, ne'ebe fo kunhese iha 1991 husi linus trovals, sistema no dispositivo no libraria geralmente mai husi sistema operativo GNU ne'ebe fo kunhese ema iha tinan 1983 husi Richard Stallman kontribusaun GNU hanesan bazikamente mosu husi naran alternativo GNU/lINUX. Linux kleur ona kunhe no uza ba setvidor, no suporta husi kompaha komputador ne'ebe kunhesesido hanesan Intel, Dell, HP, Novell, Oracle Corporation, Red Hat, no Sun Microsystem. Linux uza hanesan sistema operativo nebe'e bele suporta ba hardware/dispositivo komputador inkliu komputador destop, superkomputer, sistema PlayStation 2, 3 no Xbox, telfone no router. Matenek nain IT nian senti linux susesu tamba livre para utiliza duque UNIX ne'ebe la livre, no fator siguransa ne'e as kompara ho sistema sira seluk. Sistema operativo linux kunhesidu ho naran distro Linux(Linux Distribution) ou enjeralmente inkliu ona husi software ne'ebe suporta hanesan web server, programasaun linguajen, basedados, destop hanesan GNOME, KDE, Libre Office, no seluk tan. Istoria Sistema operativo unix dezenvolve no implementa iha tinan 1960 hanesan nanesan ne'e, no primeira lansamentu iha tinan 1970, fator kompatibilide ne'ebe ass halo ema uza, no bele modifika husi instituisaun akademiko no kompanha. Projeto GNU projeto GNU komesa iha tinan 1984 ho nia objetivo atu halo sisteam operativo ne'ebe kompetivel ho Unix no software livre. Iha tinan 1985, Richard Stallman hari fundansaun Software Livre no dezenvolve GNU, ne'ebe engeralmente presija software ne'ebe hodi suporta ba sisteam operativo hanesan( kompilador, programa office nian,shell Unix. No finaliza projetu ne'e iha tinan 1991. MINIX minix hanesan sistema operativo ne'ebe ho tipo unix ne'ebe uza liu iha akademiko husi Adrew S. Tanenbaun iha tinan 1987, kodigo MINIX 1.0 tau iha Livre ida “ Operatim Sistem: Design and implementation”. Maske iha momentu ne'eba labele halo modifika, no distribui maibe iha tinan 1991 komesa halo versaun ida truka MINIX iha mumentu nia sei iha Universidade Helsinki, no resultado servise refere ikus sai hanesan Kernel Linux. No iha tinan 1992 Tanebaun hakerek artikel ida iha USENET, nia kritika Linux “ Linux La Modernu”, no ema sei la uza tamba la kompetibel ho dispotivo barak maibe ikus mai Linux Sai sistema operativo ne'ebe kunhesido. Komunidade. Linux kontrola no dezenvolve husi komunidade utilizador, no kompanha hanesan RED Hat, canonical no seluk tan, no dezenvolvimentu Linux ho voluntario ezemplu hanesan Debian.


Ligasaun ba Li'ur[edita]

Commonscommons:Main Page
Commons
Commons: Linux – Imajen sira