Miguel Torga

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Miguel Torga by Carlos Botelho

Miguel Torga, pseudónimu ka naran-literáriu Adolfo Correia Rocha nian. Nia moris iha "São Martinho de Anta", konsellu Sabroza, iha Portugál norte-lorosa'e, iha 12 Agostu 1907, 11h00, no nia mate iha Koimbra, iha 17 Janeiru 1995. Nia ne'e ida husi hakerek-na'in boot liu iha literatura portugeza husi sékulu XX.

Semináriu[edita]

Miguel Torga nia inan-aman ema ki'ik foho nian, to'os-na'in. Nia estuda iha semináriu durante tempu badak de'it, no depois nia bá buka moris iha Brazíl iha 1920, nu'udar emigrante, bainhira nia sei tinan 12. Nia bá serbisu iha-ne'ebá kuda no ku'u kafé iha ninia tiun nia fazenda. Ninia tiun haree katak nia matenek no selu nia eskola hodi estuda iha liseu, iha Leopoldina. Nia hatudu katak nia alunu matenek tebes.

Portugál[edita]

Iha 1925 nia fila fali ba Portugál. Iha 1927 mosu revista Presença no nia hola parte nu'udar kolaboradór dezde kedas revista ne'e hahú. Iha 1928 nia tama ba Fakuldade Medisina nian iha Universidade Koimbra nian no nia publika ninia livru dahuluk, naran "Ansiedade", poezia nian. Nia kritika beibeik praxe no tradisaun akadémika sira, no nia bolu "farda" ba kapa i batina ho intensaun atu hatún roupa tradisionál estudante sira-nian ne'e, hanesan buat-hatais ba ema ne'ebé la hanoin ho sira-nia kakutak rasik no gosta hasara ema sira seluk hodi sai hanesan bibi-luhan ne'ebé tuir malu hela de'it. Maibé nia hadomi loos sidade Koimbra, no nia sei hala'o nia serbisu nu'udar médiku iha-ne'ebá hahú dezde 1939. Iha Koimbra mós nia hakerek nia livru kuaze hotuhotu. Iha 1933 nia remata nia formatura iha Medisina, ho tulun finanseiru husi ninia tiu husi Brazíl. Molok nia muda ba Koimbra, nia hahú serbisu nu'udar médiku iha área naran "Trás-os-Montes", ninia moris-fatin, iha foho ne'ebé populasaun ki'ik iha-ne'ebá baibain moris iha susar nia laran. Área ne'e mós sai fatin ne'ebé nia hatudu no deskreve iha ninia livru barakliu.

Obra[edita]

Torga nia knaar-literáriu (ka obra) iha karater umanista: nia moris no boot iha foho "Trás-os-Montes" nian, iha to'os-na'in sira-nia leet, haree hela siklu Natureza nian ne'ebé la'o ba nafatin, no nia aprende katak ema ida-idak vale tebetebes, nu'udar kriadór no ajente ne'ebé halekar vida no Natureza. Se la iha ema karik, entaun sei mós la iha natar, to'os-uvas, sei la iha paizajen Mota Douru nian, nakonu ho to'os-uvas ne'ebé halo hanesan eskada, iha fatuk boot no toos foho nian, durante jerasaun barabarak ne'ebé ema serbisu iha-ne'ebá to'o knaar kmo'ok ne'e mosu.

Ema sira-ne'e no ema sira-nia knaar halo Torga revolta kontra Divindade Tranxendente (Maromak) no fiar ba imanénsia: ba nia, ita tenke hahi'i maka umanidade, umanidade maka merese ita-nia hananu, ita-nia adorasaun. Nia poema ida dehan: "hinos aos deuses, não/os homens é que merecem/que se lhes cante a virtude/bichos que cavam no chão/actuam como parecem/sem um disfarce que os mude" (inu ba maromak sira, lae/ema sira maka merese/ita hananu sira-nia virtude/sira hanesan balada ne'ebé ke'e rai/sira halo ho sira-nia oin-tebes/laiha disfarse ne'ebé muda sira).

Ba Miguel Torga, la iha maromak ida ne'ebé merese ita hahi'i nia: ho nia kondisaun nu'udar maromak ne'ebé bele halo buat hotu-hotu sai fasil ba nia atu iha virtude boot, no nu'udar buat sobrenaturál la susar ba nia atu hasoru Natureza – maibé ema, ne'ebé limitadu, finitu, rohan-badak, bele sai moras, bele hetan kiak, rahun-aat, mate, maibé maski hanesan ne'e bele kria ka hamosu buat kmo'ok, no bele hasoru Natureza, hanesan to'os-na'in foho "Trás-os-Montes" nian halo bainhira sira impoin sira-nia hakarak atu kuda rai kontra foho fuik toos. No kapasidade ne'e atu halo Natureza nakfila, maski ema ne'e iha limitasaun no susar barak, maka halo ema mortál ne'e sai buat-moris ne'ebé merese ita-nia hahi'i no ita-nia hananu.

Ema barak konsidera nia hanesan karak-teen ida ne'ebé nia jeitu si'ak-teen no ladún fasil atu hakbesik ba nia, liuliu nia ladún gosta ranxu ho elite sira ne'ebé halo an, maibé nia mós serbisu saugate nu'udar médiku hodi simu ema kiak no mós ema povu ki'ik dehan katak nia ema laran-di'ak no ibun-midar.

Prémiu Camões[edita]

Nia simu Prémiu Camões bainhira prémiu ne'e mosu ba dala uluk.

Knaar-literáriu ka Obra sira[edita]

Poezia[edita]

  • 1928 - Ansiedade.
  • 1930 - Rampa.
  • 1931 - Tributo.
  • 1932 - Abismo.
  • 1936 - O Outro Livro de Job.
  • 1943 - Lamentação.
  • 1944 - Libertação.
  • 1946 - Odes.
  • 1948 - Nihil Sibi.
  • 1950 - Cântico do Homem.
  • 1952 - Alguns Poemas Ibéricos.
  • 1954 - Penas do Purgatório.
  • 1958 - Orfeu Rebelde.
  • 1962 - Câmara Ardente.
  • 1965 - Poemas Ibéricos.

Fiksaun[edita]

  • 1931 - Pão Ázimo.
  • 1931 - Criação do Mundo.
  • 1934 - A Terceira Voz.
  • 1937 - Os Dois Primeiros Dias.
  • 1938 - O Terceiro Dia da Criação do Mundo.
  • 1939 - O Quarto Dia da Criação do Mundo.
  • 1940 - Bichos.
  • 1941 - Contos da Montanha.
  • 1942 - Rua.
  • 1943 - O Senhor Ventura.
  • 1944 - Novos Contos da Montanha.
  • 1945 - Vindima.
  • 1951 - Pedras Lavradas
  • 1974 - O Quinto Dia da Criação do Mundo.
  • 1976 - Fogo Preso.
  • 1981 - O Sexto Dia da Criação do Mundo.

Pesa-Teatru[edita]

  • 1941 - "Terra Firme" e "Mar".
  • 1947 - Sinfonia.
  • 1949 - O Paraíso.
  • 1950 - Portugal.
  • 1955 - Traço de União.

Tradusaun[edita]

Ninia livru balu hetan tiha ona tradusaun ba lian oioin, balu ho lia-maklokek husi nia rasik: españól, fransés, inglés, alemaun, xinés, japonés, kroata, romenu, noruegés, sueku, olandés, búlgaru.

Prémiu sira[edita]