Religiaun Protestante (Historia)

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Historia Relilgiaun Protestante

Oinsa mak atu hahu historia protestnte nian? Horibainhira mak hari no se mak hari? Tamba ne fo hatene klean kona ba historia religiaun protestante nian ne’ebe atu muda neneik husi religiaun Polythisme halo husi paulos Liurai Romawi.

Durante seculo ba seculo religiaun katólika fo ukun ne’ebe bot tebes ba Paus no konjunto ho problema ne’ebe mak barak, no mos husi liurai barak sira nebe ukun ho sira nia riiku hodi ukun. Iha parte seluk sei iha factor  ne’ebe mak hanesan factor ekonomia, factor politik, nasionalisme hatene individualismo, Rasismo no iha interese ne’ebe mak atu harahun Religiaun Roma Katolik. Husi hun ne’ebe akontese krize igreza Roma mak hanesan Paus Leo X mak hakerek karta ne’’ebe mak kontra ne’ebe mak bot tebes atu aumenta ba nia igreza.                                                                                                              

           Husi Paus Leo X fan karta ne’ebe ba ema matenek nain hanaran Luther (1983-1946 M) igreja rua ne’ebe mak iha ida ne’e mak Zwingli (1484-1531), no Jhon Calvin (1509-1564) iha tinan ne’e tuir ainfatin Luther nian no define igreja no organiza ho movinto ne’ebe mak konhese husi “Reformasaun”). Reformasaun Protestante ou movimento reformasaun humanidade kristiani Europa ne’ebe mak sai ona Protestantismo ida no hamrik mesak iha religiaun Kristen Iha tempo ne’eba hahu husi tina 1517 bainhira Martin Luther fo sai Theze sianulu resin lima no ikus iha tinan 1648 ho promesa Westaphalia ne’ebe mak hakalma funu religiaun iha Europa . reformasau Protestannte mosu nu’udar siknifika atu reforma igreja katolika. Inisiativa husi komunidade Katolika Europa do Norte ne’ebe hasoru difikuldade ne’ebe rekonhese hanesan doutrina falso ou lalos no Malapratik Grejawei ba deit hanorin ho fan indulizensia, ho simony, fan no sosa kargo rohaniwan neebe tuir hodi reforma  konstituinte evidensia harahun hierarkia iha igraza, inklui mos Sri Paus.

           Ba primeiro Martin Luther inkui Jhon Wycliffe no Jan Hus, ne’ebe koko mereformasaun Igreja Katolika. Reformaasaun Protestante komesa husi data 31 de Outubro 1517, iha Wittenberng, Saxonia, bainhira Martin Luther Hatama these sianulu resin lima husi ukun efikase indulizensia ba Iha odamatan igreja ema hotu ne’ebe nia funsaun hanesan atu halibur Universidade iha tempo ne’eba these hirak ne’e halo diskusaun no kurizi husi igreja no Sri Paus X ne’be focus ba fan indulizensia- indulizensia sira ne’ebe ho matenek halodoutrina  prugatorio tribunal Partikular Mariologi, devosaun ba Maria no Jesus nia Inan entre sala hirak ne’ebe halo devosaun ba ema sira ne’ebe fiar nain, hanesan mos sakramento tenke tuir ordem ne’ebe mak la bele kaben ba ema umakreda, inlui Monatisisme, no otoristas Sri Paus no  reformator seluk hanesan Ulrich Zwingli, agora tuir ainfatin Martin Luther.

           No depois de kontinuasaun ba reformasaun oportunismo rezolve no halo movimento sira  nian no diferente doutrina primero entre Luther no Zwingli , tuirmai entre Jhon Kalvin konsekuensia hanesan denomisaun-denominasaun ptotestante ne’ebe mak la hanesan no konsulta malu hanesan Lutheran, Reforma,  Purithan no Presbiterian.

Igreja protestante iha sabah ou The Prostestan Church in Sabah (PCS) hanesan servidor sira hamutuk ho misionario Basel Missiion hahu husi tinan 1950. Povo Momogun importante liu ba iha idade ne’eba sei fiar ba religiaun refere.

Reza iha religiaun Kristen Protestante

Hustin Martyr Dezenho Liturgia (tuir maneira reza nian) Kristen di First Apology (c.150) ba ukunain Antonimus Pius iha Sekulo ba da Rua, no dezenho ne sei relevante ho dezenho strutura basic husi liturgia Kristen. Hustin dezenha ema Kristen Tur hamutuk atu reza hamutuk iha loron Domingo, loron ida nebe Jesus moris hias husi mate. Le biblia maromak foti hodi Antigo testament no Novo Testamento, maibe principal husi Injil ba iha ikus liturgia reza ba mos Maromak, atu hanoin hikas jesus nia terus no mate.

Maibe igreza to agora mos iha no halao misa iha loron domingo, igrejja loron Advento ba dala hitu halai hamutuk iha sabado. Igreja pentekoste ou Karismatik tuir” Jerasaun “ no sei la tuir liturgia ne’ebe mak hakerek maske iha maneira linha hodi reza.

Reza iha mos variasaun hodi halo iha loron importante, hanesan batismo, kaben no loron Kristen nian hanesan natal no paskoa. Iha mos reza ba labarik sira dala barak hanaran eskola domingo.

Sakramento hanesan ritus Religiaun Kristen ne’ebe mak sai hanesan liafuan sai familia ida. No liafuan “sakramen” hudi liafuan latin Sakramentum no nia siknifikadu “ Sai Mos” hanesan exemplo uza liafuan sakramento hanesan Promesa.

Komunidade katolika Roma, anglikan, no Kristen Protestante kria orario reza entermos kalendario liturgia. Ida ne’e bele hola parte mos ba loron importante fiar nian hanesan loron moris jesus kristo nian, loron jejum, ho mos loron boot sira seluk ne’ebe mak dala barak sempre halo festa loron importante sira nian.