Saturnu (planeta)

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Saturnu  ♄

Saturnu nia mosaiku iha kór naturál ne'ebé sonda Cassini halo tiha
Karaterístika orbitál sira
Semieixu boot liu 1 433 449 370 km
9,5820172 UA
Periéliu 1 353 572 956 km
9,04807635 UA
Aféliu 1 513 325 783 km
10,11595804 UA
Exentrisidade 0,055723219
Períodu orbitál Loron 10 759,22
(tinan 29,4571)
Períodu sinódiku Loron 378,09
Velosidade orbitál média 9,69 km/s
Inklinasaun Eklíptika: 2,485 240 °
Ekuadór solár: 5,51 °
Planu invariavel: 0,93 °
Lonjitude fukun asendente 113,642811
Númeru satélite sira-nian 62 ho designasaun formál sira
Karaterístika fízika sira
Diámetru ekuatoriál 120 536 km
Área rai-belak 4,27 × 1010 km²
Volume 8,2713 × 1014 km³
Lolon 5,6846 × 1026 kg
Densidade média 0,687 g/cm³
Gravidade ekuatoriál 10,44 m/s²
1,065 g
Loron siderál oras 10 minutu 34
Velosidade eskape 35,5 km/s
Inklinasaun aksiál 26,73°
Albedu 0,342 (jeométriku)
0,47 (Bond nian)
Temperatura média: -139 °C
Magnitude aparente +1,47 to'o −0,24
Kompozisaun atmosfera nian
Idrojéniu ≈ 96%
Éliu ≈ 3%
Metanu ≈ 0,4%
Amoníaku ≈ 0,01%
Deuterídiu idrojéniu ≈ 0,01%
Etanu 0,0007%

Saturnu planeta daneen hosi Loro no daruak boot liu iha Sistema Solár, de'it ki'ik liu duké Júpiter. Nia pertense ba lubun jigante gazozu sira nian no posui aprosimadamente lolon terrestre sianulu-resin-lima no orbita ho kdook médiu unidade astronómika 9,5 nian. Simbolu di planeta: ♄.

Nia posui núkleu ki'ik fatuk nian, ne'ebé hetan hale'u hosi dalas mahar idrojéniu metáliku no éliu nian. Ninian atmosfera, ne'ebé hetan kompoin mós prinsipalmente hosi idrojéniu, hato'o faixa sira ho anin maka'as sira, ne'ebé sira enerjia mai hosi manas ne'ebé Saturnu simu hosi Loro no mós hosi enerjia ne'ebé ninian sentru irradia. Entantu faixa sira-ne'e posui knesan relevante uitoan, ho kór ne'ebé muda hosi kmeak ba amareladu, tanba abuabu merin ne'ebé envolve planeta, aleinde dalas sira kalohan sira nian. Banati-tuir estasaun tinan, sistema boot sira tempestade importante sira, aleinde vórtise permanente ne'ebé eziste iha polu sira.

Ninian magnetosfera hahoris aurora sira iha ninian polu sira, sikat fenómenu sira seluk. Ida orihen sira nian ninian kampu magnétiku nian mak rotasaun lais planeta nian (menus oras sanulu-resin-ida), ne'ebé sei kauza katak Saturnu planeta axatadu liu iha Sistema Solár. Banati sira sujere katak planeta hetan forma tiha besik liu hosi Loro, mas, dunitán interasaun gravitasionál ho isin sira seluk, nia emigra tiha ba dook.

Ida karaterístika notavel liu Saturnu nian mak ninian sistema kompleksu no proeminente kadeli nian, sira-ne'ebé hetan forma hosi jelu bee. Aleinde kadeli sira, iha satélite naturál neenulu tan hadulas nia, sira-ne'ebé Titán, envoltu hosi metanu nia atmosfera merin, destaka sikat.

Ho vista hosi Rai, Saturnu parese fitun ne'ebé nabilan iha lalehan, vizivel ho lasusar. Hafoin teleskópiu nia invensaun de'it, entantu, ninian kadeli no satélite sira hetan deskobre. Maski kualidade instrumentu sira observasaun evoliui tiha, sonda espasiál sira nia haruka revela hetan detalle sira lahó presedente sira. Sonda Pioneer 11, Voyager 1 no Voyager 2 hakat besik Saturnu, maibé ninian kompleksidade motiva tiha haruka orbitadór, sonda Cassini, ida-n'ebé hodi sonda, Huygens, ne'ebé kona tiha-ona Titán nia rai-belak.

Karaterístika fízika sira[edita]

Saturnu, ho kolorasaun beje oin-kamutis no kadeli sira ho kór moon iha formatu elíptiku, hetan koloka iha sentru-karuk imajen nian. Rai mak sai esfera ki'ik azul no mutin iha kantu kuana.
Komparasaun tamañu iha Rai no Saturnu klaran.

Saturnu planeta bootliu hosu daruak iha Sistema Solár, iha Júpiter kotuk de'it. Planeta rua ne'e pertense ba lubun jigante gazozu sira, portantu, sira posui karaterístika oin-hanesan sira. Planeta hetan forma hosi idrojéniu no éliu predominantemente, aleinde núkleu fatuk provavel. Saturnu posui raiu aprosimadamente kilómetru rihun 58,2, ekivalente ba vés sia tan uitoan raiu Rai nian. Ninia lolon mós ekivalente ba lolon terrestre 95. Planeta posui densidade mínima iha hotu-hotu Sistema Solár nian klaran ho 0,7 g/cm3 de'it, ki'ik liu duké bee nia lolon espesífiku. Nune'e, aselerasaun gravidade iha ekuadór Saturnu nian (ho nivel referénsia bar ida nian) mak sai 8,96 m/s2, ki'ik liu duké aselerasaun gravitasionál terrestre. Maski nia la'ós eskluzivu Saturnu nian, ninia sistema kadeli planetáriu sira-nian proeminente hotu iha Sistema Solár. Maski nia mak sai planeta ho lolon liu hotu daruak iha Sistema Solár, nia korresponde ba tersu ida lolon Júpiter nian de'it. Maski nune'e, sira rua posui dimensaun relativamente oin-hanesan sira, buat sá mak hetan atribui prinsipalmente ba komportamentu gás idrojéniu nian.

Estrutura interna[edita]

Karaterístika sira relativu ba interiór Saturnu nian hetan hota hakat estudu ninian kampu gravitasionál no magnétiku. Aleinde observasaun sira propriedade fízika sira planeta nian, ferramenta importante seluk ba inferénsia estrutura interna nian maka ekuasaun estadu sira, ne'ebé hetan hota ho báze iha estudu sira laboratóriu nian no teóriku sira-ne'ebé relasiona komportamentu material sira bainhira heta submete ba presaun no temperatura determinada.

Planeta nia densidade kraik hatudu katak idrojéniu ninian konstituinte prinsipál. Iha ninian dalas atmosfériku, idrojéniu hetan hasoru ho forma gás, maibé konforme presaun aumenta iha diresaun ba ninian interiór, gás hetan konverte ba estadu been bainhira presaun atinje kilobár ida, iha profundidade kilómetru rihun ida nian iha relasaun ho kalohan sira, ne'ebé temperatura hato'o 730 °C bá. Iha kraik liután, presaun halo katak idrojéniu molekulár beek sai densu liután to'o profundidade 20 000 km, ne'ebé korresponde ba tersu ida raiu planeta. Iha metade raiu nian, ema sira estima katak presaun boot natoon atu molékula idrojéniu beek sai iha estadu eletróniku dejeneradu hosi protaun no eletraun ionizadu sira, ne'ebé sai idrojéniu metáliku, ho temperatura 5 700 °C liu.

Planeta nia kampu gravitasionál no ninian momentu inérsia kraik revela katak ninian lolon nia parte boot liu hotu hetan konsentra kreis ninian sentru. Dunitán, ema sira estima katak núkleu fatuk nian, ho kuantidade konsideravel besi nian, kontein lolon sikat vés sanulu no vés ruanulu lolon Rai, no, portantu, núkleu ne'e boot liu duké núkleu Júpiter nian. Temperatura iha ninian núkleu hato'o aprosimadamente 9 000 K. Hadulas núkleu ne'e, idrojéniu ho kuantidade konsideravel éliu nian hale'u. Ema sira haree-hetan mós katak, hadulas núkleu, iha konsentrasaun boot liu proporsionalmente elementu kímiku todan sira (ho lolon atómiku boot liu duké lolon atómiku éliu), espesialmente ho forma jelu nian, hanesan bee, metanu no amoníaku.

Saturnu irradia kuaze dala rua enerjia liu duké nia simu hosi Loro, prinsipalmente iha laloran nia komprimentu inframean. Ne'e hatudu katak, hanesan Júpiter, planeta soi fonte enerjia nian iha laran. Biar kuantidade enerjia nian ne'ebé irradia hanesan Júpiter nian, Saturnu nia lolon ki'ik liu, buat sá mak sujere okorrénsia prosesu partikulár balu iha ninia laran. Banati sira sujere katak, iha ninia formasaun, Saturnu mosu tiha hosi núkleu fatuk nian, ida-ne'ebé nia gravidade atrai tiha gás existente sira hale'u durante formasaun Sistema Solár nian, primariamente idrojéniu no éliu. Atraídu tiha gravitasionalmente, gás sira-ne'e hamanas daudaun ho temperatura boot sira. Iha Júpiter, kuantidade boot gás akumuladu sira-nian fó lisensa katak enerjia ne'e irradia tiha to'o ohin. Iha Saturnu, nu entantu, prosesu ne'e akontese ho proporsaun ki'ik liu, dunitán ninia lolon ki'ik liu. Hanesan alternativa, ema sira supoin katak iha prosesu diferensiasaun dalas ida éliu, iha ne'ebé elementu kímiku ne'e, orijinalmente kahur tiha ho idrojéniu been, bereliku no, bainhira nia todan liután, mout, buat ne'ebé transforma enerjia potensiál gravitasionál ho enerjia sinétika, ne'ebé konverte tiha ho manas hakat disipasaun dunitán atritu, buat ne'ebé bele hetan responsabilidade atubele esplika enerjia estra koren hosi interiór planeta nian no proporsaun ki'ik liu éliu ne'ebé observa tiha iha dalas superiór sira atmosfera nian ho relasaun ba jigante gazozu sira seluk.

Atmosfera[edita]

Dalas prinsipál sira kalohan sira-nian iha atmosfera Saturnu nian. Kór fantazioza sira no altura estimada sira.

Hanesan mós atmosfera jigante gazozu seluk sira-nian, Saturnu nia atmosfera katelek primariamente hosi idrojéniu (96,3%) no éliu (3,25%), aleinde kuantidade ki'ik sira metanu (0,45%) no amónia (0,01%) no restu sira idrokarbonetu seluk sira-nian. Nu entantu, ema sira persebe katak éliu nia kuantidade boboot ne'e ki'ik liu dook ho relasaun ba Júpiter, apezarde sira-nia tamañu enorme sira, buat ne'ebé ema sira atribui ba faktu katak éliu, dunitán ninia pezu boot liu, mout tiha ba dalas internu sira planeta nian, buat ne'ebé halo tiha atmosfera exesionalmente maksoik ho idrojéniu.

Troposfera ne'e dalas iha ne'ebé fenómenu atmosfériku prinsipál sira hetan dezenvolvimentu, inkluzive formasaun dalas sira-nian kalohan sira-nian ho kompozisaun oin-seluk sira, tuir presaun atmosférika. La iha limite inferiór definidu iha ne'ebé dalas atmosfériku komesa dunitán faktu katak la iha fronteira ida ne'ebé determina bainhira maka idrojéniu iha komportamentu ida hanesan been ka hanesan gás. Nane'e, Saturnu la hato'o superfísie definida ida. Iha estratosfera, orasida kona-ba troposfera, iha ne'ebé gás sira-ne'e rarefeitu liu, fenómenu karaterístiku sira-nia balu maka fotólize metanu nian, ne'ebé hetan kauza hosi radiasaun ultravioleta ne'ebé fó sai hosi Loro. Hanesan rezultadu, idrokarboretu oin-oin todan liu hetan forma sira-ne'ebé monu no kahur ba troposfera nia komponente sira. Ionosfera, ne'ebé hetan forma hosi iaun sira-ne'ebé rezulta hosi interasaun partíkula sira-nian anin solár nian no kampu magnétiku planeta nian, iha tutun.

Dalas kalohan sira-nian[edita]

Hanesan jigante gazozu sira seluk, planeta hotu hetan envolve hosi dalas mahar sira kalohan sira-nian. Iha Saturnu, kalohan sira hetan forma ho kompozisaun oin-seluk sira iha nivel prinsipál oin-seluk tolu, sira-ne'ebé depende bazikamente hosi temperatura sira kondensasaun nian gás sira-nian. Dauk, banati-tuir modelajen térmika no kímika atmosfera nian, hanesan banati-tuir dadu sira sonda espasiál sira-nian, ema sira konstata katak dalas leten liu kalohan sira-nian hetan forma hosi amoníako (NH3), ida-ne'ebé nia kristál sira hetan forma ho temperatura sira orden nian -250 °C nian. Orasida tun, kalohan sira-nia dalas seluk hetan forma hosi idrosulfetu amóniu (NH4SH), bainhira temperatura to'o hadulas -70 °C no, ikusliu, dalas kalohan sira-nian bee nian hetan forma orasida iha okos, iha ne'ebé temperatura maka 0 °C. Altitude okorrénsia nian kalohan sira-ne'e nian maka difisil atu determina, tanba nia depende hosi abundánsia substánsia kímika oin-oin nian, sira-ne'ebé la hetan hatene ho exatidaun. Iha dalas kalohan sira-nian okos, determinasaun kompozisaun kímika no temperatura atmosfera nian maka difisil. Maibé, presaun aumenta badadaun konforme altitude tun. Ema sira estima katak, iha báze troposfera nian, temperatura bele supera 700 °C.[1]

Dinámika atmosfériku[edita]

Saturnu, hanesan Júpiter, soi banda oin-oin sirkulasaun atmosfériku nian ho karakterístika oin-seluk. Maibé, prezensa abuabu ida iha amónia nia kalohan sira-nia tutun ne'ebé hetan forma hosi partíkula iha aerosól ne'ebé envolve planeta tomak halo katak, bainhira Saturnu hetan observa iha espektru vizivel, faixa sira-ne'e aparese ho kór osan-mean ka kinur, proeminente uitoan.[1]

Haktemik sira[edita]

  1. 1,0 1,1 Meltzer 2015, p.265.

Ligasaun ba li'ur[edita]

Commonscommons:Main Page
Commons
Commons: Saturnu (planeta) – Imajen sira