Escola Tecnica Informatica-Dili

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Imajen:Eti.jpeg
Escola Técnica Informática
Fundasaun
Identidade
Fundador Sr. Abel da Costa Ximenes (Larassina)
Diretor Escola António Soares Martins,B.Gi

Historia Badak Escola Técnica Informática (ETI)[edita]

Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak.

Peritus sira ne’e presija tebes iha área produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ida ne’e educação iha área teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho maka'as tebes nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano.

Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ba ema Timor-Leste oan tomak iha nivel secundaria atu nune’e bele compete tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Relasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reasaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipiu katak: "Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik". Liu husi prinsipiu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática halao nia atividade inscrisaun estudante foun iha loron 5 Novembro tinan 2009 iha Rua No. 6 de Setembro, Nu’u Badak Akadiru-Hun, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili, Timor-Leste. Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu hanesan Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.

Fundador[edita]

  • Fundador ba Escola Técnica Informática mak : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN, ho nia No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008, TIN.5002065

Misaun[edita]

  • Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste oan atu sai badinas, profissional no cultural iha aspetu oin-oin, hodi tuir no partisipa dezemvolve moris ekonomia no establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.

Vizaun[edita]

  • Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe Timor-Leste iha hanesan seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politika ho governasaun. Tamba iha prinsipiu katak dinamica nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe importante liu para atu hatene.

INTENSAUN NO OBJECTIVU[edita]

Intensaun

  • Atu bele to’o Existensia (ETI) hanesan Escola Técnica Informática nebe dezemvolve an iha Departementu Informatika no Eknomia ho programa iha departementu Informatika maka hanesan Técnico Multimedia (Jurusan Multimedia), Linguagem de Programasaun (Jurusan Rekayasa Perangkat Lunak/Software) no Técnico da Rede Computador (Jurusan Jaringan komputer/hardware) no departementu ekonomia mak hanesan Contabilidade no Comercio.

Objectivu

  • Hasae kualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba ema iha Departementu Informatika no Eknomia ho programa iha departementu Informatika maka hanesan Técnico Multimedia (Jurusan Multimedia), Linguagem de Programasaun (Jurusan Rekayasa Perangkat Lunak/Software) no Técnico da Rede Computador (Jurusan Jaringan komputer/hardware) no departementu ekonomia mak hanesan Contabilidade no Comercio.
  • Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.

DONATUR 1.Fundação Klibur 2.NCBA / USAID 3.Ministerio Educação

REDE / NETWORK Ho hanoin katak ETI hanesan Instituisaun Edukasaun ilmiah ne’e maka ba oin nafatin loke an no halo adaptasaun ba dinamika mundu globalizasaun, nune’e halo relassaun servisu ho : 1. Guverno RDTL espesial Ministerio da Educação RDTL 2. Institute of Business (IOB) Timor-Leste. 3. UNIGA, Malang, Indonesia 4. STIKOM Bali, Indonesia 5. Sekolah Menengah Kejuruan TI Global Bali, Indonesia 6. SMK Telkom Sandhy Putra Malang, Indonesia 7. SMKN 1 Denpasar Bali, Indonesia. Ami husi profesores eti maliana hamutuk ema nain 14 nebe kaer eti maliana ho responsabilidade maximo. Hau mai servisu iha eti maliana hahu data 20/9/2014 ate agora.Obrigado Sebastiao da costa