Jogo do Pau

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

Jogo do Pau ne’e sistema baku-malu ho ai-dona tuir lisan Portugál nian, ita bele dehan ne'e arte marsiál portugeza ida.

Ema hatudu jogo do pau iha lurón

Istória[edita]

Iha sosiedade barak ema haree surik hanesan kilat ida ne’ebé lulik, no dato asuwa’in sira de’it maka bele kaer. Ema ki’ik labele kaer surik, no tanba ne’e sira dezenvolve sistema oioin hodi bele defende an ka baku-malu ho liman mamuk de’it ka ferramenta loroloron nian. Sé maka koñese istória kona-ba oinsá maka karate mosu iha Okinawa (no liafuan “karaté” katak “liman mamuk” iha lia-japonés) mós hatene katak sistema ne’e mosu hamutuk ho kobudo, ne’ebé inklui téknika hodi uza taha, ai-dona, ferramenta halo ho ai hodi baku hare, nsst... Ho ferramenta no téknika hirak-ne’e maka to’os-na’in ka peska-na’in bele hasoru, bainhira presiza, samurai kbiit-boot ne’ebé okupa sira-nia rain no uza katana-samurai ka diman no surik seluk funu nian. Iha Portugál mós povu ki’ik hamosu sistema ida hodi baku malu uza ai-dona ne’ebé bibi-atan no to’os-na’in toman lori ba fatin hotu-hotu, to’o tinan balu liubá. Ema koñese sistema ida-ne’e ho naran Jogo do Pau, ne’ebé liafuan “jogu” iha-ne’e la katak “halimar” maibé “téknika ida” ka “oinsá atu bele uza didi’ak ai-dona”.

Iha sékulu XX nia laran, iha Portugál tomak, maibé liuliu iha Norte, sei akontese beibeik ema baku malu ho ai-dona iha basar no iha festa Santu sira-nian. Dala ruma aldeia ida hasoru aldeia seluk, dala ruma mós ema ida hasoru ema ida, dala ruma ema ida mesak hasoru ema barak. Iha tempu ne’ebá iha “puxador” barak (liafuan ida-ne’e ema uza hodi bolu jogadór sira husi Norte) no mós “varredor de feiras” sira (ema sira-ne’e mesak jogadór naran-boot ne’ebé lemo rai bá basar no festa oioin atu provoka jogadór sira seluk, no, bainhira manán, hatudu katak sira maka di’ak liu hotu). Mestre Monteiro, ema husi rejiaun Fafe, haktuir katak kuandu nia aman sei klosan iha aldeia rua ne’ebé Domingu-Domingu bá misa iha kapela ida de’it, i mane ida-idak, kaben-na’in no klosan, lori nia ai-dona, tuir sira-nia tradisaun, no tanba ne’e bainhira sira hakne’ak iha misa laran ema haree ai-dona hotu-hotu hamriik loos, aas liu fali sira-nia ulun. Serimónia hotu tiha, iha rai mamuk ne’ebé besik, foin-sa’e sira hosi aldeia rua ne’e toman haksesuk malu, tanba buat oioin ne’ebé lavale (soe piada ba feto-raan husi aldeia seluk, mane ruma laran-moras tanba feto ne’ebé nia gosta la’o fali ho mane seluk, istori-malu tanba de’it ema seluk hasees bee-dalan husi sira-nia natar) no sira rezolve problema ho baku-malu uza ai-dona. Maibé keta hanoin katak sira baku malu arbiru de’it la tuir regra. Sira tuir kódigu étiku ne’ebé bandu lutadór sira baku mane ne’ebé la lori ai-dona, ka mane ne’ebé monu tiha ba rai. Pratikante sira sei konta istória antiga oioin, hanesan porezemplu ida kona-ba mane ida naran "Manilha", ne’ebé, bainhira ema na’in-tolu ataka nia iha dalan, hasoru sira to’o manán no hasai tiha sira-nia ai-dona hosi sira-nia liman no hafoin soe tiha nia ai-dona rasik ba rai. No istória seluk kona-ba jogadór ida be joga perigu loos, husi rai-Portu, ne’ebé naran Carvalho no serbisu fa’an karau, ne’ebé iha basar loron 26 nian iha rai-Anjeja, besik Aveiru, bele tahan mesak de’it hasoru grupu ida ne’ebé ataka nia, to’o nia sidi no monu ba rai. Iha momentu ne’ebá ninia adversáriu ne’ebé joga di’ak liu sira seluk haksoit ba nia sorin, prontu atu defende nia, no hateten ba nia kolega sira katak sé maka hakarak baku ema barani ne’e tenke hasoru nia uluk. Iha literatura ita mós bele hetan istória barak kona-ba jogudupau, porezemplu iha livru hosi hakerek-na’in hanesan Aquilino Ribeiro i Miguel Torga. Hahú husi dékada 30 jogo do pau komesa lakon. Iha razaun oioin: hahalok autoridade polísia sira, ne’ebé, hodi hadook ema baku malu to’o raan fakar, bandu ema uza ai-dona iha fatin basar nian; mane barak emigra ba sidade ka ba rai-li’ur; ema barak komesa uza kilat-ahi baibain, no buat ne’e halo ema la presiza ona haka’as an atu aprende téknika durante tempu barak hodi defende an ho ai-dona.

Bandeira eskola Ateneu nian

Eskola ka estilu oioin Jogo do Pau nian[edita]

Iha Lizboa, sira pratika ona jogo do pau, hahú husi sékulu XIX, ho nia estilu rasik, ne’ebé dezenvolve iha kintál sira iha kapitál no iha klibur hanesan Ateneu Comercial de Lisboa i Real Ginásio, ne’ebé hafoin sai Ginásio Clube Português. Klibur sira-ne’e agora ne’e daudaun sei hanorin hela. Eskola boot rua mosu, ho téknika no situasaun sosiál no istórika la hanesan: Eskola Norte nian no Eskola Lizboa nian (ne’ebé mós pratika iha Ribatejo i Estremadura). Ida-ne’e dezenvolve téknika foun barak no komesa ladún fó importánsia ba luta hasoru adversáriu barak.

Mestre naran-boot sira[edita]

Durante jogo do pau nia istória iha mestre barak maka sai naran-boot iha rejiaun oioin iha Portugál. Ita bele temi balu: Mestre António Nunes Caçador, Mestre Frederico Hopffer, Mestre Júlio Hopffer, Mestre Joaquim Baú, Mestre Calado Campos no nia oan, Mestre Chula, Mestre Custódio Neves, Mestre Pedro Ferreira, Mestre Elias Gameiro, Mestre Nuno Russo, Mestre Manuel Monteiro, nsst... Mestre Pedro Ferreira (mr. 26 fulan-Marsu 1915 – mt. 24 fulan-Setembru 1996) nia naran boot tebetebes tanba nia halo dezenvolvimentu tékniku kapás liu, tau hamutuk Eskola Norte nian no Eskola Lizboa nian, ne’ebé nia hatene didi’ak. Mestre barak ne’ebé agora hanorin hela, uluk sira mós Mestre Ferreira nia eskolante. Nia kontinua pratika jogo do pau iha nia moris tomak, no jogadór sira seluk sei konsidera nia nu’udar jogadór di’ak tebetebes to’o nia mate. Nia maka Mestre iha Ateneu Comercial de Lisboa, to’o loron ikus nia entrega responsabilidade ida-ne’e ba Mestre Manuel Monteiro, ninia saseluk.

Mestre Monteiro ho alunu balu

Organizasaun no dezenvolvimentu agora ne'e daudaun[edita]

Jogo do Pau ne’e hahú prosesu hodi organiza an iha nivel nasionál bainhira Mestre Pedro Ferreira dada jogadór sira atu harii klibur ida, iha 1977, ho naran Associação Portuguesa de Jogo do Pau. Eskola no klibur oioin agora ne’e daudaun organiza sira-nia an iha estrutura ida naran Federação Portuguesa de Jogo do Pau ne’ebé maka reprezenta sira. Nu’udar sasin ba kualidade téknika sistema ida-ne’e nian, ita bele hateten katak iha kampeonatu-nakloke ba luta ho ai naruk ne’ebé realiza iha Fransa iha dékada 80, ho partisipasaun husi sistema baku-malu husi Japaun, Vietname, Fransa, no nasaun seluseluk tan, jogadór portugés sira maka sai kampeaun absolutu no sira manán kombate hotu-hotu ne’ebé sira hola parte.

Ligasaun ba li'ur[edita]