Revolusaun Kravu nian

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre

25 de Abril katak data iha tinan 1974 ne’ebé militar sira halo revolusaun iha Portugál hodi halakon ditadura faxista.

Ditadura[edita]

Durante besik tinan limanulu nia laran Portugál moris iha ditadura nia okos. Iha tinan 1926 nia laran militar sira, ne’ebé Costa Gomes maka ukun, hala’o golpe de Estado ida. La dun kleur António de Oliveira Salazar maka sai Ulun-Boot. Rejime foun ne’e bandu partidu polítiku sira, hala’o sensura ba livru ho jornál ne’ebé hakerek kona-ba buat hotu ne’ebé la kona sira-nia laran. Sira mós hatama ema ne’ebé ativista hasoru sira-nia rejime ba dadur, no halo deportasaun barak ba kolónia oioin. Porezemplu hanesan Manuel Carrascalão (maun-alin Carrascalão sira-nia aman), Arsénio José Filipe (Ramos Horta nia abó-mane) ho Francisco Horta (Ramos Horta nia aman), ne’ebé deportadu tiha mai Timór. Bainhira Funu Mundiál Daruak hotu tiha rejime ditadura sira iha rain seluk komesa lakon ho nasaun foun hahú mosu husi eks-kolónia. Maibé iha otas ne’ebá Portugál rain ida be kiak, atrazadu, no la iha buat ida ne’ebé muda.

Guerra do Ultramar sai influénsia maka'as ba militár atu deside hala'o revolusaun ne'e

Kolonializmu[edita]

Iha tinan 1961 nia laran funu hahú iha Angola. Tuirmai iha rain Mosambike ho Giné-Bisau mós mosu movimentu ne’ebé hasoru kolonializmu ho kilat. Salazar haruka soldadu barak atu bá funu iha Áfrika, ninia rejime sei la fó ukun-rasik an. Iha Portugál ema barak komesa sai ba li’ur, ba rain hanesan Fransa no Alemaña, balu halai husi funu, balu bá buka atu hala’o moris seluk tanba sira ki’ak. Estudante barabarak halo manifestasaun no sira mós organiza an atu hasoru faxizmu. Polísia rejime nian, naran P.I.D.E., hafuhu, hadadur no tortura ema. Sira uza métodu hanesan "tortura dukur nian": polísia sira hakilar, halo tarutu no baku ema dadur bainhira sira atu toba dukur; iha loron hirak nia laran ema ne’e komesa la tahan ona no sira sei hatán kuandu polísia litik sira. Iha ativista barak iha dadur-fatin hanesan Caxias ho Peniche iha Portugál, no kampu-konsentrasaun ida iha Kabu Verde naran Tarrafál. Liberdade imprensa seidauk iha. Iha tinan 1961 governu bandu Jornal do Fundão durante fulan neen nia laran tanba jornál ne’e fó-hatene katak hakerek-na’in ida husi Angola naran Luandino Vieira foin manán Prémiu Boot husi Sociedade Portuguesa de Escritores (Klibur Hakerek-Na’in Portugés sira nian). Maski Luandino Vieira hakerek kapás, nia dadur hela tanba nia hakarak nia rain atu sai independente.

Salazar[edita]

Iha tinan 1968 Salazar hetan asidente ida, no ulun-boot rejime nian hili ema seluk atu ukun Portugál, maibé sira la dehan ba nia no – to’o nia mate iha 1970 – nia moras hela maibé nia sei hanoin nia maka kontinua Presidente do Conselho. Mane ne’ebé foin sai na’i-ulun naran Marcello Caetano, no povu portugés espera nia atu muda buat barak no lori nasaun ba demokrasia. Sira bolu tempu ne’e Primavera Marcelista (hasara Primavera de Praga, bainhira ema Xekoslovákia buka atu lakon ditadura komunista ne’ebé Uniaun Soviétika maka ukun), maibé la kleur ema haree katak uitoan de’it mak la hanesan uluk.

"Golpe de estado"[edita]

Pintura iha muru iha Portugál ho dedikatória ba 25 de Abril

Militár sira baruk funu iha Áfrika no sira hatene ona katak dalan atu remata funu la’ós militár maibé polítiku de’it. Kapitaun balu halibur malu iha klandestinidade atu prepara golpe de Estado hasoru rejime ditadura. Iha loron 25 fulan Abríl 1974, kalan boot liu uitoan tuku 24, rádiu ida tau múzika naran Grândola Vila Morena, ne’ebé José Afonso mak hananu, hanesan sinál ba kuartél militar iha rain oioin iha Portugál nia laran, atu sai ba dalan atu hatún governu. Iha Lizboa tanke-gerra liu hakat sidade no balu para iha fatin ida naran Terreiro do Paço, ne’ebé iha ministériu oioin. Militár sira ne’e, kapitaun Salgueiro Maia mak ukun, no nia aten brani bainhira militár seluk to’o atu hasoru golpe de Estado ne’e no nia halo ema la raan-fakar no militár sira ne’ebé foin to’o mós hili atu hamutuk ho revolusionáriu sira. Depois nia maka hahú tesi lia kona-ba oin-sá maka Marcello Caetano bele rende an, iha Kuartél Carmo nian. Señora ida ne’ebé fa’an ai-funan iha dalan komesa tau ai-funan-kravu iha kilat sira-nia kanu, no hafoin soldadu barak mós tuir nia. Tanba ne’e maka mundu tomak bolu revolusaun portugés ne’e nu’udar "Revolução dos Cravos" (Revolusaun Kravu nian). 25 de Abril ne’e, ema sei hanoin ba nafatin hanesan revolusaun ida ne’ebé hala’o iha dame nia laran no hanesan loron ida ne’ebé loke odamatan ba liberdade no demokrasia iha Portugál.

Cardoso[edita]

Husi deskrisaun sira ne’ebé kapás liu hotu kona-ba loron-25 fulan-Abríl, ida maka ida-ne’ebé ita bele hetan iha romanse Alexandra Alpha husi José Cardoso Pires, ne’ebé ami inklui parte ida iha-ne’e:

Liberdade![edita]

Sidade ne’e mosu nakonu no naroman daudaun. Ami hetan koluna militár sira-ne’ebé nabilan iha loro laran; no povu tuir kedas, povu barak, barak to’o la bele tama iha ami-nia matan, ema lubun wa’in ne’ebé sai husi nakukun laran, sai husi tinan limanulu ne’ebé nakonu de’it ho mate no haraik an, halai hela la hatene loos ba ne’ebé maibé konserteza ba LIBERDADE!