Tatamailau

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Tatamailau

Tatamailau ka Ramelau hanesan foho ida ne'ebé aas liu iha Timor-Leste (2963 m). Ramelau iha munisípiu Ermera, suku Baboi Leten.


Historia Ramelau[edita]

Tuir antropólogu sira, ema ne’ebé tama Timor ba dahuluk, maizumenus iha tinan 40.000 to’o 20.000 m.K. (molok Kristu), mak husi tipu vedo-australóide, hanesan ema Vedas sira husi Seilaun. Iha faze daruak, Melanéziu sira mak to’o Timor iha tinan 3000 m.K. Povu hirak-ne’e mak hanesan sira-ne’ebé hela daudaun iha Papua-Giné Foun no iha rai-kotun seluk iha Pasífiku. Dala ruma, tanba Timor nia situasaun jeolójiku, povu foun ne’e la kahur an ho populasaun uluk nian ne’ebé halai ba foho. Karik ne’e mak razaun Timor iha lian oioin. Iha faze datoluk, sira-ne’ebé to’o iha 2.500 m.K. mak “proto-malaiu” ne’ebé mai husi Xina Kraik no Indoxina Leten. Ema Xina ne’ebé agora daudaun hela iha Timor, maioria Hakka, hanesan komunidade ida ne’ebé importante liu iha área komérsiu. Tuir dokumentu sira ne’ebé hetan, iha sékulu 7 iha ona komérsiu, maski ladún maka’as, entre Timor no Xina, inklui fa’an no sosa atan, bani-been no ai-kameli, ai ne’ebé uza hodi halo meza no kadeira ho kualidade aas, hamutuk ho mina-morin. Iha sékulu 14, populasaun iha Timor selu hela impostu ba Reinu Java nian. Malaiu sira mak hanaran rai-kotun nu’udar “Timor” — Timur nia signifikadu mak lorosa’e (leste).

Ema Portugál to’o iha Timor[edita]

Ema Portugál to’o iha Timor liuhusi enklave Oekusi nian, maizumenus iha 1515. Sira halo lukru barak husi esportasaun ai-kameli, maibé sira esplora demais rekursu hirak-ne’e. Tanba ai-kameli susar ona atu hetan, ema Portugál sira introdús plantasaun kafé, hamutuk ho masin-midar no algodaun iha 1815. Misionáriu sira no relijiaun katólika tama tuir. Organizasaun kolónia territóriu nian no Timor portugés hahú hori-bainhira governadór portugés dahuluk to’o iha Timor iha 1702. Konflitu mosu entre ema Portugál no ema Olanda sira, ne’ebé kontrola Timor parte osidentál, tanba rai. Konflitu ne’e rezolve tiha ho Tratadu 1904 ne’ebé Portugál no Olanda halo. Haktuir tratadu ida-ne’e, rai-kotun fahe ba parte rua. Divizaun hirak-ne’e respeita nafatin to’o ohin-loron. Tratadu hetan implementasaun iha 1916. Hori-bainhira Funu Mundiál Daruak hahú, ema Austrália no Olanda, ne’ebé rekoñese pozisaun estratéjiku Timor nian, to’o Dili maski ema Portugál la konkorda. Ema Japaun sira uza prezensa ema Austrália nian nu’udar oportunidade hodi halo invazaun iha Fevereiru 1942. Sira okupa rai-kotun to’o iha Setembru 1945. Iha funu rohan, Timor nia situasaun aat tebes. Maizumenus Timoroan na’in-50.000 lakon sira-nia moris tanba okupasaun Japaun no tanba esforsu husi Timoroan sira hodi reziste ba invazór sira no hamahan ema Austrália. Hori-bainhira ema Japaun rende an, Timor leno kakiak no destruisaun. Prosesu hadi’an la’o neineik.

Kolonializmu Portugál nia rohan[edita]

Portugál nia forma ukun kahur governasaun diretu no la diretu. Sira ukun populasaun nu’udar lubun ida liuhusi estrutura podér tradisionál, la uza funsionáriu públiku koloniál. Modelu governasaun hirak-ne’e la book sosiedade timoroan tradisionál. Revolusaun Portugál nian iha 1974 (“Revolução dos Cravos”) marka inísiu husi prosesu dezkolonizasaun Timor nian no kolónia sira seluk; hafoin ne’e, Governadór portugés, Mário Lemos Pires, fó sai ba públiku kona-ba planu atu fó independénsia ba kolónia. Iha tempu ne’ebá, iha planu ida atu hala’o eleisaun jerál hodi define estatutu independénsia iha 1978. Iha 1975, konflitu ida mosu entre partidu rua, FRETILIN (Frente Revolusionáriu ba Libertasaun Timor-Leste nian) no Uniaun Demokrátika Timorense (UDT). Indonézia uza funu sivíl nu’udar oportunidade atu hahú kedas kampaña dezestabilizasaun tanba sira hakarak ka’er kolónia Timor. Nune’e, Indonézia hala’o beibeik atake ba Timor portugés husi Timor indonéziu, iha parte osidentál. Entretantu, FRETILIN hametin nia kontrolu ba Timor portugés. Iha 28 Novembru, 1975, Fretilin halo proklamasaun independénsia husi Timór portugés nu’udar “Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian” ka “República Democrática de Timor-Leste” (RDTL). Maibé liberdade nia durasaun ladún naruk. Hafoin loron sia, Indonézia tama iha Timor-Leste. Sira-nia ró-funu to’o iha kapitál Dili, no soldadu sira hahú halo patrulla no oho lider no membru sira husi partidu polítiku, hamutuk ho sira-nia família.

Okupasaun Indonézia nian[edita]

Iha tempu dahuluk okupasaun Indonézia nian, liu Timoroan sira na’in-60.000 lakon sira-nia moris, dala barak ho kondisaun violentu. Suku oioin hetan destruisaun. Iha sentru tortura barak, no dadur polítiku hetan ezekusaun nu’udar lubun. Populasaun sira tenke dezloka ba fatin seluk ne’ebé baibain rezulta iha hamlaha. Iha okupasaun nia rohan, pelumenus Timoroan na’in-200.000 — populasaun katoluk ida — mate. Nicolau Lobato, asua’in nasionál no Prezidente daruak husi RDTL no Komandante FALINTIL lakon nia moris iha funu, iha 31 Dezembru, 1978. Durante tinan okupasaun, jornalista sira labele tama rai-kotun. Agresaun ho kilat hasoru Timoroan sira la hetan ka hetan uitoan de’it kobertura husi imprensa – dala barak situasaun ne’e konsidera tiha nu’udar “konflitu ne’ebé haluha tiha”, populasaun nu’udar vítima husi Funu-Malirin (Guerra Fria). Iha 12 Novembru, 1991, Timor-Leste tama fali iha imprensa internasionál hafoin foin-sa’e sira rihun-resin iha Dili halo protestu la violentu hali’is ba demokrasia. Iha Semitériu Santa Krús nian iha kapitál, demonstrasaun hirak-ne’e hahú nu’udar serimónia hakoi ativista ba independénsia ida ne’ebé militár sira Indonézia nian oho. Demonstrasaun pasífiku la’o ho partisipante rihun-resin ne’ebé kaer kartás no slogan hali’is ba independénsia no demokrasia. Soldadu Indonézia nian tiru hasoru estudante sira. Liu ema na’in-300 lakon sira-nia moris. Sinematógrafu britániku, Max Stahl, ne’ebé hamriik hela iha rate, grava vídeo ida kona-ba masakre. Vídeo hirak-ne’e konsege to’o imprensa internasionál. Hori-bainhira video “Masakre Santa Krús” fó sai ba públiku hanesan pontu mudansa iha okupasaun violentu Timor-Leste nian, tanba ema no organizasaun ba direitus umanus hahú fó presaun ba governu sira no organizasaun internasionál iha Timoroan sira nia naran. Iha 1992, lider rezisténsia Xanana Gusmão tama dadur. Pozisaun Indonézia nian iha Timor-Leste neineik susar, liuliu hafoin lider timoroan na’in-2, Amu-Bispu Ximenes Belo no José Ramos Horta, simu prémiu Nobel Pás iha 1996 “ba sira-nia serbisu hodi to’o ba solusaun ne’ebé justu no hakmatek ba konflitu iha Timor-Leste.” Iha 1997 no 1998, Indonézia hasoru krize ekonómiku maka’as, ne’ebé harii ezijénsia barak ba mudansa polítiku. Prezidente Indonézia nian, Suharto, tenke rezigna an, ne’ebé substitui husi ninia vise-prezidente, B. J. Habibie. Hafoin presaun polítiku ne’ebé aas no negosiasaun sekretu ne’ebé envolve lider mundiál sira seluk, Habibie fó sai ba públiku katak nia sei husik Timoroan sira determina sira-nia futuru liuhusi referendu kona-ba independénsia.

Referendu ba liberdade[edita]

Iha 30 Agostu, 1999, ho tulun husi Sekretáriu-Jerál ONU nian, Kofi Annan, Timor hala’o konsulta populár hodi Timoroan sira bele hili, liuhusi votu, entre aneksasaun ba Indonézia ka independénsia. Timoroan sira maioria – liu 80% – vota ba independénsia. Indonézia tulun grupu “milisia ba integrasaun” no forsa armada Indonézia nian hatán ho violénsia maka’as no sunu infra-estrutura no oho ema barak iha territóriu tomak. Populasaun katoluk ida mak forsadu atu halai ba kampu refujiadu iha Timor Osidentál no rai-kotun seluk besik Timor. Populasaun katoluk ida tan buka hakmahan-fatin iha foho. Ema na’in-1.000 to’o 2.000 mate iha violénsia. Edifísiu 85% — inklui negósiu-fatin, eskola, rahun hotu. Sira sunu rede-ikan, sobu ka na’ok kamiaun no lori ba Timor Osidentál, na’ok ka oho karau ne’ebé uza atu hala’o serbisu iha to’os. Ho tulun husi Estadus Unidus no Austrália, Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian fó autorizasaun ba forsa multinasionál (INTERFET), iha estrutura komandu Austrália nia okos, hodi harii fali pás no seguransa iha rai-kotun. ONU mós hasai operasaun umanitáriu boot liuhusi kria kondisaun hanesan uma temporáriu, ai-han no kuidadu saúde. Iha 25 Outubru, 1999, Konsellu Seguransa ONU nian estabelese Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste (UNTAET) nu’udar operasaun integradu, multidimensionál hodi mantein pás no hodi kaer responsabilidade ba administrasaun Timor nian durante tranzisaun ba independénsia.

Ligasaun ba li'ur[edita]

Commonscommons:Main Page
Commons
Commons: Tatamailau – Imajen sira