Benidórm

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Benidórm
Brasaun Benidórm nian
Brasaun
Rai España
Komarka Marina Baixa
Provínsia Alikante
Komunidade autónomu Komunidade Valensianu
Área 38,51 km² km²
Populasaun 67 558 abit. (2018)
Densidade populasional 1 754,3 abit./km² abit./km²
Sítiu ofisiál www.benidorm.org
Imajen Benidórm
Lokalizasaun Benidórm nian iha Komunidade Valensianu


Benidórm (ho lia-españól no ho lia-valensianu no ofisialmente Benidorm) mak sai sidade valensianu hosi komarka Marina Baixa (ho lia-españól Marina Baja no ho lia-valensianu Marina Baixa) iha provínsia Alikante (ho lia-españól Alicante no ho lia-valensianu Alacant). Ne'e lokalizadu iha Marina Baixa nia klaran no iha fronteira iha lorosa'e ho munisípiu sira Lalfás del Pi (ho lia-españól Alfaz del Pi no ho lia-valensianu L'Alfàs del Pi) nian, La Nusia (ho lia-españól La Nucía no ho lia-valensianu La Nucia) nian no Polóp (ho lia-españól Polop de la Marina no ho lia-valensianu Polop) nian; iha tasi-feto ho munisípiu Benimantéll (ho lia-españól no ho lia-valensianu Benimantell); no iha loromonu ho Finestrát (ho lia-españól no ho lia-valensianu Finestrat).

Ne'e naran-boot iha parte hotu-hotu tanba ninia tasi-ibun sira, tanba ninia makoir-lalehan sira no tanba ninia ambiente kalak no tanbasá ne'e destinu turístiku ema sira-nian hosi parte hotu-hotu hosi Europa. Ne'e munisípiu ho densidade no populasaun boot liu hotu hosi La Marina (ho lia-españól no ho lia-valensianu La Marina) ho mahorik 1 845,04 kada km² densidade nian no ho mahorik 71 034 (iha tinan 2009). Ninia sorisorin forma Área Metropolitanu Benidórm nian, formadu hosi Benidórm, Finestrát, La Nusia, Polóp, Lalfás del Pi, Altea (ho lia-españól no ho lia-valensianu Altea) no Vilajoioza (ho lia-españól Villajoyosa no ho lia-valensianu Vila Joiosa), ho mahorik 183 392 no ho númeru daruanulu-resin-daualuk iha ranking España nian.[1]

Istória[edita]

Inísiu sira no Karta Povuamentu nian uluk[edita]

Sekan iberu sira hosi foho Tossal de la Cala nian evidensia katak entre sékulu III no I molok Kristu populasaun eziste ona iha ne'ebá. Iha indísiu sira hakat nian romanu sira-nian iha partida sira hosi Moralet no Murtal no iha naufrájiu hirak-ne'ebé hetan tiha iha tasi-sikun. Durante otas árabe iha asentamentu instavel ho naran Beni Darhim nian no sai iha jurisdisaun nia okos hosi alkaria Lliriet nian. Iha kazu hotu, povuasaun ne'e ho importánsia labarak, ulusá naran Benidórm nian la mosu iha livru Llibre del Feyts hosi Jaime I, ne'ebé, entre 1245 no 1249, evanjeliza zona ne'e no hafahe rai sira. Hafahen ne'e husik tiha, nu'udar maksoik fatin no kastelu nian, almirante barseloní Bernat de Sarrià, ne'ebé hetan konsidera nu'udar fundadór loos povuasaun nian, falisá iha loron ualu fulan-Maiu nian tinan 1325 nian ne'e saran tiha karta povuamentu nian atuhodi populasaun ida hari'i iha promontóriu Alfalig nian, ponta Canfali nian daudauk, biar la iha tiha susesu barak. Dokumentu ne'e nia funsaun konsiste tiha ho marka rai-ketan sira munisípiu foun, ne'ebé hakohak hosi Torre de n'Aquiló to'o mota Algár, ho fronteira ho Altea (Altea Tuan), Polóp, Kastelu Finestrát nian no Vilajoioza (no Benidórm nakfahe tiha administrativamente hosi baronia Polóp nian), no mós sadik tiha atrai estabelesimentu ema sarani sira-nian hosi Kataluña, Aragaun no rai-Oksitánia. Estratéjikamente, vila ne'e nia hun-fatin serve tiha atu reprime, hosi parte Bernat de Sarrià nian, avansu podér nian hosi Rojériu hosi Lauria, señór hosi Altea, iha súl Reinu nian hosi Valénsia.[2]

Iha tinan 1335, ne'e hanesan iha Infante Pedru hosi Aragaun no Anjú nia propriedade nia okos, no tuirmai iha ninia oan-mane Alfonsu hosi Aragaun Tuan no Foix nia okos. Depoizde pertense ba jurisdisaun konde sira-nian hosi Dénia (iha tinan 1356) no Dukadu nian hosi Gandia: ne'e fila fali ba Koroa Aragaun nian no, iha tinan 1430, infante Juaun, oan-mane Fernandu I nian hosi Aragaun, fa'an área ba Rui Díaz de Mendoza atu halo frente ba bosan barak funu sira-nian.

Referénsia sira[edita]

  1. Lia-foun iha diáriu Información: "El boom demográfico lleva a la provincia a ser la única con tres áreas metropolitanas", ho lia-españól 10-03-2007.
  2. Carta de Poblament de Benidorm R. Alemany, A. Couto, J. Hinojosa i M. Cabanes. 1987. Kámara hosi Benidórm.