Grañén

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Grañén
Brasaun Grañén nian Bandeira Grañén nian
Brasaun Bandeira
Localizasaun Grañén
Rai España
Komunidade autónoma Aragaun
Provínsia provínsia Ueska nian
Komarka Los Monegros
Área 123,98 km²
Populasaun 1 902 abit. (2014)
Densidade populasional 15,34 abit./km²
Sítiu ofisiál www.granen.es
Grañén nia hareen ho kreda parokiál iha planu uluk.

Grañén mak sai vila no munisípiu hosi komarka Los Monegros nian iha provínsia Ueska nian (ho lia-españól provincia de Huesca, ho lia-aragonés provincia de Uesca no ho lia-katalaun província d'Osca), iha komunidade autónoma Aragaun nian iha rai-España. Nia iha populasaun abitante 1 748 (banati-tuir iha tinan 2017. Área munisipál kompriende mós vila sira Callén, Curbe, Fraella no Montesusín.

Torre kreda parokiál nian hosi Grañén.

Ninia zona lakin harii iha foho ki'ik suave nia leten, rabat Kreda Parokiál Santiagu no iha lalatak restu sira-nian kastelu lakin nian no destaka iha núkleu kafoun nia leten, ida-ne'ebé mosu iha kraik iha rai-tetuk no ida-ne'ebé namkari ba estasaun komboiu nian, rabat dalan-inan.[1]

Grañén mak sai mós dalan-besi sira-nia kruzamentu importante, wainhira dalan-besi entre Madríd no Barselona hakat Lérida atravesa Grañén, aleinde dalan-inan hirak-ne'ebé komunika ho Ueska, Tardienta, Sariñena, Tramaced no Salillas, entre lokalidade seluseluk...[1]

Ninia área munisipál namkari hakat rai-tetuk kladik-laek jeográfiku hosi Kabetok Ueska nian (ho lia-españól Hoya de Huesca, ho lia-aragonés Plana de Uesca no ho lia-katalaun Foia d'Osca), maibé iha rai monegrinu sira, hirak-ne'ebé hetan transforma ba regadiu foun sira hodi Bee-dalan Flumen nian; mota omónimu hale'u zona kotak, ida-ne'ebé mosu ona nu'udar vila iha tinan 1785.[1]

Grañén konserva populasaun kurakuran hadoon iha mahorik rihun ida atus lima resin nia tutun resentemente. Horiuluk liu, Grañén mak sai merindade Ueska nian no liutiha sobrekollida, vereda no korrejimentu. Nia forma ninia kámara munisipál rasik iha tinan 1834, ho foho sira Curbe, Pompién, Sodeto no Tubo. Entre tinan 1970 no 1980, Callén no Fraella haklibur ba Grañén. Nia posui kolonizasaun nia aldeia foun sira hosi Montesusín no Curbe nu'udar bairru agregadu sira.[1]

Enkuantu zona lakin konserva ninia sabór, ho hariin sira adobe nian no taipa nian, iha ninia maioria, ho faxada rebokadu no pintadu ho ahu; sektór seluk kafoun, iha kraik, hetan karakteriza hosi ninia uma sira ho klabis oin-oin tijolu sira-nian no hosi ninia lurón vastu sira, ho leet naklole boot sira no ho zona sira ho jardín sira. Sira núkleu rua diferente didi'ak, maibé sira forma buat hotu armóniku.[1]


Situasaun no klima[edita]

Grañén hela iha elevasaun ki'ik ida iha Los Monegros nia klees leten iha metru 332 altitude nian leten, iha norte Foho-leet Ebru nian (ho lia-españól Depresión del Ebro, ho lia-aragonés Val de l'Ebro no ho lia-katalaun Depressió de l'Ebre) no besik mota Flumen. Nia dook km 23 hosi provínsia nia kapitál Ueska (ho lia-españól Huesca, ho lia-aragonés Uesca no ho lia-katalaun Osca) no km 69 hosi Saragosa (ho lia-españól no lia-aragonés Zaragoza no ho lia-katalaun; Saragossa). Nia iha temperatura klarak tinak 14,2 ºC nian no presipitasaun tinak mm 560 nian.

Mapa topográfiku Grañén nian ho lia-españól.

Toponímia[edita]

Topónimu "Grañén" hato'o terminasaun "-én", maklalin ho imala terminasaun toponímiku "-án" nian, ida-ne'ebé mai hosi sufiksu latinu -ANUS ne'ebé indika soin. Gerhard Rohlfs no Joan Carles Membrado Tena interpreta nia liuhosi GRANIANUS, formadu hosi antropónimu romanu GRANIUS.[2]

Istória[edita]

Otas Lakin no Klarak[edita]

Ho hun-fatin romanu, topónimu Grañén hanoin-hetan fazenda nia maksoik ida ho naran Granius. Maibé, vila nia istória dokumentada la komesa to'o tinan 1104. Ladún depois Rekonkista mosu iha zona ne'e, Grañén hetan dezigna fatin regengu nian. Sancho Íñiguez, koñesidu dala balu hanesan Sancio Eneconnes, ninia na'in ulukna'in, hetan tatemik iha dokumentu sira kolesaun diplomátiku nian hosi Pedru I, estudadu no publikadu hosi Profesór Antonio Ubieto Arteta.

Hareen inkompletu retábulu no altár Uma-kreda nian hosi Grañén hamutuk ho imajen Apóstolu Santiagu Boot Liu Hotu.

Iha tinan 1198, liurai Pedru II hosi Aragaun saran direitu patronatu nian sobre Grañén nia uma-kreda ba ambispu Ricardo hosi Ueska. Iha tinan 1258, Jaime I saran ba Blasco de Maza kastelu no vila Grañén nian no Robres nian, hirak-ne'ebé depois hetan saran nu'udar señoriu sira baronia nian ba Pedru I hosi Ayerbe, mós baraun ulukna'in Ayerbe no Arnueso nian. Fatin Grañén hakat ba Le'u-ulun Liuraik iha tinan 1372 dunitán hakaran espresu Pedru IV hosi Aragaun nian.

Otas Modernu no Kontemporáneu[edita]

Iha sékulu XVI vila hakat ba liman sira Duke poderozu sira-nian hosi Villahermosa. Kona-ba époka ne'e, ema sira tada katak Grañén iha tiha uma ualunulu no fatin ne'e pertense ba Arkidiakonadu Serrablo (ho lia-aragonés Sarrablo) nian natak. Iha tinan 1560, handiin ida ba uma-kreda Grañén nian indika natak katak retábulu boot liu di'ak loos, katak nia iha koru no sinu haat iha torre laran.

Peste ataka fatin iha sékulu XVIII, ne'ebé família ida sees de'it. Iha tinan 1785, Grañén biban vila nia kategoria mezmu se, iha tinan 1792, nia sei pertense ba Duke hosi Villahermosa. Époka nia krónika sira haktuir katak entaun uma-kreda konstrusaun lakin loos nian no katak nia ezije reparasaun bainhira nia tatera ruina. Iha sékuku nia rohan (iha tinan 1797), vila iha uma 152. Iha tinan 1849, Grañén hetan dezigna kámara munisipál independente.[1]

Durante Funu Sivíl Españól (iha tinan 1936 no 1939 klaran), iha Grañén durante tempu balu ema koloka akampamentu médiku, ulukna'in, ne'ebé hetan hasa'e iha España hosi Spanish Medical Aid Committee (ka SMAC ho ninia sigla ho lia-inglés). Nia mosu sitadu iha Tom Wintringham nia poema: "Granien - British Medical Unit".[3]

Iha tinan 2011 osan-kole ulukna’in hosi Sorteiu Estraordináriu Natál nian iha Lotaria Nasionál España nian, koñesidu liu hanesan El Gordo (ne'ebé signifika "bokur" ho lia-españól), monu tiha ho hotu iha Grañén.

Brazaun no bandeira[edita]

Bandeira Grañén nian ho ninia brazaun.

Iha lejislatura demokrátiku uluk no ho impulsu Vereadór Munisipál Kultura nian no Loron-boot nian otas ne'ebá nian Don Julián Jesús Castiella Hernández, ema hahú buka dadus kona ba Grañén nia Kámara Munisipál iha brazaun no bandeira rasik horiuluk liu karik, maibé peskiza rezulta tiha lahó susesu.[4]

Ho orientasaun istoriadór rekoñesidu sira-nian hanesan Don Antonio Durán, Don Federico Balaguer no Don Adolfo Castillo Genzor, ezbosu uluk hetan halo tiha. Ezbosu ne'e hetan funda iha brazaun sira uma aristokrátiku sira-nian ne'ebé, naranaran de'it no liuhosi ninia istória, iha relasaun ba Grañén nia jurisdisaun: Uma Gurrea (sékulu XIV nian), Uma Torrellas (sékulu XV nian) no Dukadu hosi Villahermosa (sékulu XVI nian) no iha tadak identifikativu hosi Tadak Liuraik Aragaun nian.[4]

Ho enfoke ne'e, ema sira hakotu halo haheker brazaun ho divizaun iha kampu tolu, atuhodi, iha kuartél ulukna'in, ema sira hatuur insígnia Uma Torrellas nian, ne'ebé, tuir García Ciprés nia estudo sira kona-ba liñajen aragonés sira, iha, ho kuartél azure (ka kór biru nian), torre tolu arjentu nian (ka kór nian osan-mutin nian) ordenadu ladi'ak (ou seja, ida iha tutun, rua iha okos); iha kuartél daruak, ema sira hatuur insígnia Uma Gurrea, ho kuartél gules (ka mean) ho lobu pasante (ka ne'ebé la'o) rua en pala (ka ho kriik). Iha kuartél datoluk, insígnia Tadak Liuraik Aragaun nian mosu. Le'u-ulun Liuraik mosu iha timbre.[4]

Bandeira hetan forma hosi hun kór biru nian nu'udar omenajen históriku ba povu selta sira no hosi listra arjentu nian (ka kór nian osan-mutin nian) ne'ebé atravesa hosi lidun karuk leten nian ba lidun kuana kraik, nu'udar símbolu dame nian no mamoos nian.[4]

Demografia[edita]

Banati-tuir dadu sira Institutu Nasionál nian Estatístika nian (ho lia-españól Instituto Nacional de Estadística ka INE),iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2019, númeru daudauk mahorik sira-nian hosi Grañén mak sai 1762, mahorik sia liu duké iha tinan 2018. Iha gráfiku mahokos, ema sira bele haree mahorik hirak-ne'ebé Grañén iha tiha hori hun sékulu XX nian to'o tinan 2019.[5]

Gráfiku evolusaun demográfiku nian iha Grañén.[5]

Iha relasaun ba fatin moris nian populasaun nian hosi Grañén, banati-tuir dadu publikadu sira hosi Institutu Nasionál Estatístika nian (ho lia-españól Instituto Nacional de Estadística ka INE) prosedente hosi resenseamentu munisipál tinan nian 2018, 22,70% (398) hosi mahorik domisiliadu sira iha Munisípiu Grañén nian moris-mai tiha iha munisípiu rasik, 64,18% emigra tiha ba Grañén hosi fatin oin-seluk sira hosi España, 43,30% (759) hosi munisípiu seluseluk hosi provínsia hosi Ueska, 9,70 (170) hosi provínsia seluseluk hosi komunidade autónoma hosi Aragaun, 11,18% hosi komunidade autónoma seluseluk hosi España no 13,12% (230) emigra tiha ba Grañén hosi rain seluseluk.[5]

Mahorik sira hosi Grañén banati-tuir fatin moris iha tinan 2018.[5]

Ekonomia[edita]

Kampu sira no indústria sira hosi Grañén.

Kuda-rai[edita]

Kampu nia mekanizasaun haklahat tiha abandonu xarrua romanu nian, trillu nian no kuda esforsadu sira no futun tuan sira, ne'ebé hetan substitui hosi tratór maka'as sira, maibé mós nia haklahat tiha produsaun agríkola nia haboot ida.[6]

Ema sira bele hesuk katak, kuaze esklusivamente, produtu komún liu hotu iha komarka mak sai sereál, exetu zona sira to'os mota-ninin nian no ninia ortalisa ba konsumu rasik. Sereál klásiku hanesan trigu no sevada husik tiha mamuk kladik-laek fila-rai nian ba hare.[6]

Pekuária[edita]

Sektór ne'e, iha tempu ikus sira, iha tiha rikusoin nia fonte no hama'en boot liu hotu no mós, iha tinan sira-ne'e, hetan adapta tiha di'ak liu ba korrente komersiál foun sira. Haroo sira-nia instalasaun hamutuk ho forrajen nia produsaun sees tiha momoon hakno'an esteriór. Uluk, haklulik ba atividade ne'e sirkunskreve basikamente ba esplorasaun familiár sira ho dependénsia konsekuente negosiante nian kostume nian, ne'ebé hakbesik regularmente. Nuentantu, ohin, dunitanba "integrasaun sira", ema sira biban tiha katak esplorasaun hirak-ne'ebá, siklu neon-nakloke nian selae siklu fexadu nian, familiár sira selae asosiadu sira, sai tiha industriál, iha hirak-ne'ebé atakadista fó-han buat presizu sira no ema integradu fó-han ninia serbisu. Hafoin ne'ebá, ema sira hamosu tiha, iha merkadu, demanda produtu balu nian hanesan manu sira, fahi sira no, klaru, koellu sira, dunitán haferan dieta sira-nian ho kolesteról labarak no ho bokur labarak.[6]

Indústria[edita]

Iha sékulu kotukbá nia hun, tesidu industriál lokál, hanesan iha balun-boot knua sira-nian ho karakterístika oin-hanesan sira ba Grañén, iha osan-funan inisiál falisá komboiu to'o tiha. Hori sékulu XX nia dékada 1950 nian, iha empreza importante barak hirak-ne'ebé hakotu hetan estabelesimentu ka mantein sukursál sira iha Grañén hanesan Leche Ram, Gránulos Diana, Almacenes Barluenga, Harinas Arnau, Precon S.A., Tragsa, Nivelcampo, Alvisa, Hormigones Grañén, Harinas Carmelina, Talleres Villafranca, Talleres Pamplona, Magdalenas Aldeana, entre seluseluk.[6] Maski nune'e, resentemente, barak hosi empreza ka sukursál hirak-ne'e hetan taka hanesan akontese tiha ho susubeen nia fábrika Leche Ram, ne'ebé iha dékada 1980 nian, hetan sentraliza dunitán reestruturasaun emprezariál ida no mós taka ninia fábrika iha Grañén.[7]

Servisu sira no komérsiu[edita]

Iha área munisipál hosi Grañén, iha tinan ikus sira, servisu sira-nia sektór hetan intensifika no, nune'e, parte boot ida populasaun nian hosi Grañén serbisu iha sektór ne'e ohin. Nane'e, loja sira, bár sira, uma-han sira, otél sira no ospedaria sira, administrasaun públika, banku sira no kaixa ekonómika sira no empregu resikliu sai dunitán servisu sira-nia demanda.[6]

Patrimóniu[edita]

Retábulu Grañén nian.
Grañén nia relójiu lorok, relójiu lorok boot liu hotu hosi Europa.

Grañén nian zona lakin harii iha foho ki'ik suave nia leten, rabat Kreda Parokiál Santiagu nian no iha lalatak restu sira-nian kastelu lakin nian.

Kreda Parokiál Santiagu Apóstolu mak sai templu ida sékulu XVI nian ne'ebé kahur elementu gótiku no renaxentista sira. Ninia iha planta krús latinu nian ho kabeseira poligonál panu tolu nian. Ninia interiór rai retábulu renaxentista ne'ebé Pedro de Aponte no Cristóbal de Cardeñosa halo tiha. Retábulu ne'e data hosi tinan 1511 no mós hafunan altár-boot.

Rabat núkleu kotak, sobun sira Ermida Saun Julianu (ho lia-españól Ermita de San Julián), uluk hariin haraik-an ho nave ida mesak no ho uma-kakuluk hali'is rua nian. Ohin, kuaze edifísiu tomak ne'e ruina, maibé iha projetu atu harii ermida foun ida.

Mós, iha 7 janeiru 2010, ema sira inaugura tiha, iha Grañén, relójiu lorok boot liu hotu hosi Europa no, banati-tuir liafuan sira Konselleira nian hosi Siénsia, Teknolojia no Universidade hosi Governu Aragaun nian iha temou ne'ebá, Pilar Ventura, "karik, boot liu hotu hosi mundu". Relójiu iha estrutura besi-asu nian ho metru neen liu diámetru nian no kuaze tonelada lima tatodan nian. Nia posui kadeli ida ho númeru sira-nia tesin hirak-ne'ebé leno an iha diedru nia parte, aleinde pranxa sira iha sikun, iha ne'ebé oras hetan hatudu. Forma ne'e permite uza nia atu haklake jeometria no Rai nia dadulak no, tan ne'e, nia sai instrumentu ida ho babelek didátiku boot no divulgasaun sientífiku nian. Relójiu ne'e hetan finansia tiha ho fundus hosi planu Plan E no ema sira halo tiha nia atu sai elementu ikóniku lokalidade nian hosi Grañén.[8]

Balada-libur[edita]

Torre kamurak atu simu segoña sira-nia knuuk sira iha babesik fatin nian ho naran Cruceta ("krús ki'ik" ho lia-españól), iha Grañén.

Aleinde manu wain ne'ebé semo iha Grañén nia lalehan sira hanesan pardál umak sira, andoriña sira, andoriñaun sira, pintasilgu sira, manu-pega sira ka gralla metan sira, entre seluseluk..., manu maksorok sira hanesan makikit sira no gaviaun sira Europa nian; no manu karniseiru sira hanesan abutre sira destaka.[9]

Maibé segoña sira destaka liuliu, falisá hirak-ne'e nasirin iha núkleu kotak lima ne'ebé forma munisípiu:[9]

  • Iha Grañén, ita bele haninu kazál barak hirak-ne'ebé konstrui tiha sira-nia knuuk sira iha torre no uma-kakuluk hosi Kreda Parokiál Santiagu Apóstolu nian, iha mós knuuk ida iha olaria torre kli'is nia leten, aleinde knuuk naklekar basuk iha riin sira nia leten ka iha armazein emprezariál tutun sira-nia leten. Atualmente, ema sira realiza tiha montajen torre boot nian iha babesik fatin nian ho naran Cruceta ("krús ki'ik" ho lia-españól) atu simu knuuk barak ne'ebé namkari iha Grañén no atu manu hirak-ne'e la hahaat kreda nia uma-kakuluk.[9]
  • Iha Callén, segoña sira hetan uma iha andaime artifisiál iha foho ki'ik nia leten ne'ebé iha zona kotak nia klaran. Hosi andaime ne'e, segoña sira domina vizualmente rai-tetuk ne'ebé hale'u lokalidade ne'e no mós fó Callén nia imajen rasik no inkonfundivel.[9]
  • Mós ita hetan knuuk balun iha Montesusín zona kotak nia klaran, tantu iha torre no uma-kakuluk Kreda nian Mersés nian (Iglesia de la Merced ho lia-españól) tantu iha abetu sira hosi Prasa España nian (ho lia-españól Plaza de España), iha torre nakfilak elétriku nian no iha ai-hun sira hosi Eskola Rurál Hamutuk La Sabina (ho lia-españól Colegio Rural Agrupado La Sabina).[9]
  • Iha Curbe, segoña sira-nia knuuk iha torre aas no kloot hosi Kreda Parokiál hosi Santa Tereza (ho lia-españól Iglesia Parroquial de Santa Teresa).[9]

Iha sorin seluk, kasa nia espésie sira hosi antonomázia hosi munisípiu ne'e, buras antigamente, mak sai perdíz, fafiur no lebre.[9]

Entre espésie hirak-ne'ebé horik iha mota Flumen, ema sira destaka barbu, karpa komún, perka, lúsiu, kondrostoma no lagostín mota nian[9]

Polítika lokál[edita]

Prezidente sira Kámara nian ba Grañén[edita]

Períodu Prezidente Kámara Partidu
1979-1982
1983-1983
Esteban Abadía Ereza
Vicente Manuel Conte Laborda
Independente sira
1983-1987 Vicente Manuel Conte Laborda
1987-1991 José María Escartín Lapeña CDS
1991-1995 Ramón Nasarre Grúas PSOE-Aragaun
1995-1999
1999-2003
2003-2007 Esteban Juan Antonio Rodríguez Laírla
2007-2011
2011-2015 Carlos Sampériz Enguita[10] PP
2015-2019

Vereadór sira-nia repartisaun[edita]

Eleisaun munisipál[11][12]
Partidu 1979 1983 1987 1991 1995 1999 2003 2007 2011 2015
PP - - - 3 4 3 2 4 4 5
PSOE-Aragaun - 3 3 4 4 6 6 6 4 4
PAR - 3 - - - 2 1 1 1 -
Independente sira 6 5 - - - - 2 - - -
Eskerda Naklibur - - 4 3 3 - - - - -
CDS - - 4 1 - - - - - -
UCD 5 - - - - - - - - -
Totál 11 11 11 11 11 11 11 11 9 9

Personajen naran-boot sira[edita]

Entre oan naran-boot sira hosi Grañén, jurista Felipe Marco y Oto (1641), teólogu no arsediagu hosi Katedrál hosi Jaka Nicolás de Altabas, relijiozu hosi Orden Naran-boot hosi Rai-Malta Frei Pedro Carreras y Millera no pintór Blasco de Grañén.[13] sobresai.

Festa sira[edita]

  • Iha loron 7 fulan-Janeiru, Grañén komemora Festividade Saun Juliaun, Grañén nia festa ki'ik.
  • Loron Mane sira-nian ka Komuñaun Paskál nian hetan selebrasaun loron-domingu oinmai depoizde Páskua, festa ne'ebé iha tradisaun boot horiuluk no ne'ebé ema sira rekupera horihorin.
  • Grañén nia festa boot hetan selebrasaun iha loron 25 fulan-Jullu iha onra hosi Santiagu Apóstolu, santu-padrueiru ba lokalidade ne'e. Festa ne'e hahú ho fogete-festa (ho lia-españól chupinazo) hosi varanda kámara munisipál nian no ho karru alegóriku sira-nia parada posteriór. Ida hosi atu sira tradisionál liu mak sai "Korrida Manu nian" (ho lia-españól Carrera del Pollo, ho naran "Memoriál Valentín Rodellar" (ho lia-españól Memorial Valentín Rodellar), iha onra ida nian hosi korredór sira di'ak liu hotu hosi Aragaun.

Desportu sira[edita]

Jogadór sira hosi Club Deportivo Grañén iha 2009.

Futeból hetan reprezenta hosi ekipa Club Deportivo Grañén.

Jeminasaun[edita]

Grañén hetan jeminasaun ho Capvern (ho lia-oksitaun Capvèrn), komuna oksitaun ida iha departamentu fransés Fohor-Pireneus Aas (ho lia-fransés Hautes-Pyrénées no ho lia-oksitaun Hauts Pirenèus, Nauts Pirenèus ka Auts Pirenèus).[14]

Referénsia sira[edita]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Grañén nia istória iha sítiu eletróniku Kámara Munisipál nian hosi Grañén Archived 2020-01-15 iha Wayback Machine. (ho lia-españól).
  2. Joan Carles Membrado Tena: Etimología y semántica de topónimos municipales valencianos y aragoneses. Actes de la VII Jornada d'Onomàstica. Xerica 2013. pp. 239-254, AVL, Valencia (ho lia-españól).
  3. Sítiu eletróniku smokestack-books.co.uk iha ne'ebé poema "Granien-British Medical Unit" mosu nu'udar demonstrasaun (ho lia-inglés).
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Brazaun no bandeira Grañén nian iha sítiu eletróniku Kámara Munisipál nian Grañén nian Archived 2020-01-15 iha Wayback Machine. (ho lia-españól).
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 www.foro-ciudad.com kona-ba Grañén (ho lia-españól).
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Grañén nia ekonomia iha sítiu eletróniku Kámara Munisipál nian hosi Grañén Archived 2020-09-26 iha Wayback Machine. (ho lia-españól).
  7. Tinan 50 hosi RAM iha Vidreres (ho lia-katalaun).
  8. "Ema sira inaugura, iha Grañén, relójiu lorok boot liu hotu hosi Europa" (ho lia-españól) iha diáriu Diario del AltoAragón.
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 9,5 9,6 9,7 9,8 Granyén nia balada-libur iha sítiu eletróniku Kámara Munisipál hosi Grañén Archived 2020-01-15 iha Wayback Machine. (ho españól).
  10. Prezidente sira Kámara nian iha Aragaun hosi eleisaun iha tinan 2011 (iha lia-españól) Archived 2011-09-07 iha Wayback Machine.
  11. Dadus Eleisaun sira-nian MIR Archived 2021-04-16 iha Wayback Machine.
  12. http://portal.aragob.es/archelec/index.jsp Archived 2011-01-05 iha Wayback Machine.
  13. Grañén nia istória iha sítiu eletróniku Kámara Munisipál nian hosi Grañén Archived 2020-01-15 iha Wayback Machine. (iha lia-españól).
  14. Grañén nia jeminasaun iha sítiu eletróniku Kámara Munisipál nian hosi Grañén Archived 2021-01-16 iha Wayback Machine. (ho lia-españól).