Istória Aragaun nian


Prezensa umanu iha rai hirak-ne'ebé ohin forma komunidade autónomu Aragaun nian (ho lia-españól Comunidad Autónoma de Aragón, ho lia-aragonés Comunidat Autonoma d'Aragón no lia-katalaun Comunitat Autònoma d'Aragó) data hori miléniu oin-oin, maibé Aragaun, hanesan barak hosi rejiaun istóriku daudauk, mak sai ai-fuan Otas Klarak nian. Naran Aragaun nian mosu ba dala uluk iha tinan 828.
Istória Aragaun hahú ho invazaun musulmanu iha sékulu VIII. Hori natak, nia haluan ninia fronteira sira durante sékulu sira iha ne'ebé ba dala uluk mak sai Kondadu, hafoin Reinu, no tarde liu Konsellu no Audiénsia, to'o konstitui ohin loron Komunidade Autónomu, biar hahidak jeográfiku ka naturál, linguístiku no mezmu étniku mukit.
Iha Otas Klarak, Aragaun daudauk hetan konfigura no konsolida. Ninia ai-riin mahuluk sira mak sai Koroa, Kortes, Deputasaun Reinu nian no Direitu Forál. Hun-fatin federasaun ida nian estadu sira-nian ho entidade oin-seluk hori sékulu XII, Koroa Aragaun nian; ninia todan espesífiku lakon daudaun neineik iha rasik nia laran to'o Otas Kafoun, wainhira nia hetan integra ba Reinu España nian, sentralizadu liu dook. Ema sira tenke indika katak, iha tinan 1412, iha Kompromisu Kaspe nian, dinastia ne'ebé ukun ona, dunitán mate erdeiru ikus nian hosi uma anteriór, mak uma kastellanu Trastámara sira-nian.
Hori alterasaun sira tinan 1591, wainhira Filipe II hosi España oho Justísia Aragaun nian (ho lia-españól Justicia de Aragón, ho lia-aragonés Chusticia d'Aragón no lia-katalaun Justícia d'Aragó) Don Joaun V hosi Lanuza, to'o sékulu XVIII, iha tinan 1707, wainhira Ukun-fuan sira Planu Foun nian (ho lia-españól Decretos de Nueva Planta) hetan promulga, Aragaun saran daudaun neineik ninia direitu no forál hotu-hotu no partikularidade istóriku seluseluk hirak-ne'ebé nia konsege tiha hakat tempu nia pasu.
Funu Peninsulár mak sai okaziaun di'ak ba ninia reativasaun. Durante sékulu XIX, karlista sira, hirak-ne'ebé buka tiha adeptu sira iha rai ne'e, hasa'e tiha fó-fati faforuk forál lakin sira.
Nane'e, iha sékulu XX, iha etapa republikanu, sentimentu rejionalista hato'o importánsia boot liu hotu, maibé Funu Sivíl Espanhól hamate projetu autonómiku hotu-hotu.
Rejime frankista hadukur tiha karan aragonezista hirak-ne'ebé, ohin ho kbiit sira, habeur nabilan.
Pré-istória
[edita]Períodu paleolítiku
[edita]
Sasin sira lakin liu hotu moris umanu nian iha Aragaun remonta ba époka glasiasaun sira-nian, iha Pleistosenu médiu, liubá aprosimadamente tinan 600 000, durante Paleolítiku Inferiór. Povuasaun hirak-ne'e husik tiha sasin sira artezanatu axeulianu. Ema sira hetan tiha sileks nia bifase sira no kuartzitu nia kutelu sira, ho mahuluk iha terrasu hosi San Blas iha Teruél, iha zona Cauvaca nian iha Kaspe, iha Barranco de Arbolitas besik Borja no mós hale'u Kalatayúd, iha zona Miedes nian. Baldehalón natak zona ida buras loos.
Durante Glasiasaun Würm, hale'u 80 000 molok Kristu, oin umanu foun iha rejiaun, mane Neandertál nian, mosu tiha. Resin umanu wa'in, hanesan molár sira, hetan deskobre iha fatuk-kuak sira Cuevas de los Moros iha Gavasa, besik Ueska. Durante Paleolítiku Médiu, kultura Musteriense, ne'ebé tuir to'o aprosimadamente 40 000 molok Kristu, hetan dezenvolve. Ne'e hetan karakteriza hosi obra sileks nian ho forma ponta nian, raskadór nian no nehan nian, maibé mós hosi ruin nia obra importante ida. Jazida sira koñesidu liu hotu mak sai fatuk-kuak Abrigo de Eudoviges hosi Alacón iha Teruél, fatuk-kuak Fuente del Trucho iha Colungo no fatuk-kuak sira Cuevas de los Moros iha Gavasa.
Iha Paleolítiku Superiór, ne'ebé komesa hale'u 40 000 molok Kristu, kultura foun rua, Solutreanu no Magdalenianu, mosu tiha. Solutreanu hetan deskreve partikulármente di'ak iha fatuk-kuak Chaves nian, iha Bastarás, iha ne'ebé kostura nia ponta sira, raspadór sira no buríl sira mosu. Kultura Magdalenianu hamonu tiha ruin nia objetu sira, hanesan azagaia sira, no fatuk nia objetu sira, hanesan mikrólitu sira, ba ita. Bibi no koellu parese balada hirak-ne'ebé mane hirak-ne'e soro tiha.
Períodu epipaleolítiku
[edita]Epipaleolítiku nia resin sira, entre miléniu dahituk no dalimak molok Kristu, hetan halibur iha Aragaun Kraik. Obje.tu mikrolítiku sira sai buras liu, enkuantu hafutar kadavés jeométriku liu no lidun-toluk nia, trapéziu nia no fulan-balun nia forma sira.
Ábitat dezenvolve hela tuir fatuk-inan nia didin klarek sira, ne'ebé orientadu ba loro-matan no domina hela mota Matarraña no Algás. Fatin mahuluk mak sai fatuk-kuak rua Botigueria dels Moros no Els Secans iha Massalió iha provínsia Teruél nian; no iha fatin sira Costalena iha Maella, El Serdà no Sol de la Pinyera iha Favara Mota-Matarraña nian iha provínsia Saragosa nian. Povuasaun hirak-ne'e nia ekonomia esensialmente maksorok hela, ho bazeia ba kasa, peska no kolleita.
Períodu neolítiku
[edita]
Iha miléniu dalimak nia balun dahuluk molok Kristu, moris dalan foun mosu. Ne'e hetan bazeia iha ekonomia mamosuk sira-nian hirak-ne'ebé hatene kuda-rai no pekuária no hirak-ne'ebé soro hela balada sira nu'udar atividade komplementáriu.
Ezisténsia moiñu limak sira-nian, fatuk toos nian, testemuña atividade moajen nian; hanesan mós baliu polimentadu balun hatudu, iha gume, impaktu sira, tanba hirak-ne'e hetan emprega nu'udar enxó ba tarefa agríkola sira.
Ema sira hetan resin neolítiku iha Foho-kadoek Esteriór sira Ueska nian no iha Aragaun Kraik.
Proto-istória
[edita]Otas Riti nian
[edita]Otas Riti nian hetan karakteriza hosi fenómenu rua: hariin megalítiku sira-nia multiplikasaun no espansaun hosi Kultura Vazu Kampaniforme nian. Ema sira observa megálitu importante liu hotu iha foho esteriór sira no iha foho-leet pirenaiku aas sira.
Otas Birak nian
[edita]
Iha fatuk-kuak Cueva del Moro hosi Olvena, ema sira hetan tiha ponta sira rama-isin sira-nian ruin nian, hirak ne'ebé data hosi sékulu XVI no XV molok Kristu no hirak-ne'ebé ezemplu di'ak liu hotu hosi Otas Lakin Birak nian.
Otas Klarak Birak nian hafó tiha jazida importante sira iha komarka Monzón nian, ho baliu polimentadu atus rua liután kreis sítiu arkeolójiku sira hosi foho ki'ik Marcullo, hosi Peña de Pialfor, hosi Conchel, hosi Morilla no hosi foho ki'ik Franché. Serámika mak sai kabeer, dala balu dekoradu ho bola ki'ik sira iha kaer-fatin leet. Objetu metáliku sira hetan multiplikasaun ho punsaun retangulár sira, ho puñál triangulár sira no rebite sira. Atividade agríkola intensu hetan habiit hosi númeru importante sabit sira-nian sileks nian. Mós ema sira hetan tiha fatin abitadu iha kursu kraik Mota-Sinka nian, kreis Mota-Soza no Mota-Alkanadre.
Otas Dahikus Birak nia períodu ikus sira, hale'u 1100 molok Kristu, hetan karakteriza hosi Kultura Kampu sira-nian Urna sira nian. Sira mak sai populasaun indo-europeu, naturál hosi Europa Klarak, hirak-ne'ebé kahur an ho populasaun mediterráneu sira. Hirak-ne'e hadesan sira-nia ema mate sira no mós sudi sira-nia ahi-kadesan iha urna funeráriu sira. Iha ezemplu sira iha fatuk-kuak Cueva del Moro iha Olvena, iha jazida Masada del Ratón iha Fraga no iha jazida Cabezo de Monleón iha Kaspe. Metalurjia nia apojeu hetan karakteriza hosi aumentu molde sira-nian fundisaun nian hirak-ne'ebé ema sira hetan tiha iha fatin abitadu sira.
Otas Besi nian
[edita]

Otas Besi mak sai dokumentadu di'ak liu. Ema sira horik daudaun iha fatin anteriór oin-hanesan sira lahó interrupsaun. Mezmu nekrópole sira util hela ba pekuarista sira, to'os-na'in sira no badain sira períodu foun ne'e nian.
Atividade komersiál, ho partikulár ho fenísiu sira, etrusku sira no gregu sira, hetan hama'e no apoia besi nia metalurjia. Instrumentu sira no armamentu sira hetan modernizasaun no mós hetan aperfeisoamentu, hanesan ema sira bele konstata iha jazida Piuró del Barranc Fondo no San Cristóbal iha Massalió, hirak-ne'ebé rai vazu sira estilu fenísiu nian; no iha Azaila no Kalaseite, iha hirak-ne'ebé ema sira hetan tiha objetu importadu sira hosi Kreta.
Iha sékulu VI molok Kristu, lubun diferente neen, hirak-ne'ebé pertense ba lubun ibériku, selta no akitanu, koeziste iha Aragaun: vaskaun sira, suesetanu sira, sedetanu sira, jasetanu sira, ilerjete sira no seltiberu siteriór sira.[1] Hirak-ne'e hotu-hotu lubuk iberizadu, sedentáriu, estabelesidu iha fatin mahelak sira. Ezemplu naklalir liu hotu mak sai iha Cabezo de Monleón no Loma de Brunos iha Kaspe, iha Puntal iha Fraga no iha Roquizal del Rullo iha Favara.
Sistema sosiál hetan bazeia ba lubuk familiár, konstituidu hosi jerasaun haat maizoumenus. Atividade ekonómiku sira kuda-rai no pekuária prinsipalmente. Podér hetan ezerse hosi liurai ida, ne'ebé hetan haleu hosi populasaun manek ne'ebé hobur iha lalibur.
Otas Lakin
[edita]Konkista púniku
[edita]
Hori tinan 237 molok Kristu, iha komandu nia okos hosi Amilkar Barka no, liutiha, iha komandu nia okos hosi Asdrubal, kartajinés sira namkari lailais liuhosi España Bársida. Ilerkavaun sira, ilerjete sira no jasetanu sira muda parsialmente ba Anibal nia autoridade. Rejiaun ne'e sai rezerva trigu nian, metál presiozu sira-nian no soldadu valorizadu sira-nian.
Hori tinan 219 molok Kristu, España sai kampu batalla nian entre romanu sira no kartajinés sira durante Funu Púniku Daruak. Iha tinan 217 molok Kristu, Públiu Kornéliu Sipiaun marxa hasoru kapitál ilerjete sira-nian, laka Asdrubal nian; hafoin, hasoru jasetanu, hirak-ne'ebé nia manán. Maibé, iha tinan nia rohan, wainhira romanu sira bá tiha, Mandóniu, ilerjerte sira-nia liurai, foti ninia povu hasoru Roma no mós sobu territóriu laka sira-nian romanu sira-nian. Públiu Korneliu dispersa ema-lubun sira-ne'e, maibé rebeliaun ne'e lori Asdrubal filafali ba norte Mota-Ebru nian.
Fali, seltiberu sira haruka delegasaun ida ba Públiu Kornéliu no mós halo lia-hatán ida. Roma habarani sira atu ratan territóriu kartajinés; sira konkista sidade tolu hodi raratan sira no mós konsege vitória rua hasoru Asdrubal, buat ne'ebé hamosu ema mate 15 000 no dadur 4 000 aprosimadamente.
Konkista romanu susar
[edita]

Iha 204 molok Kristu, Kartagu komprende katak nia atu lakon funu ne'e no mós negoseia ho Sipiaun Afrikanu. Kartago aseita kondisaun hirak-ne'ebé Sipiaun hamonu. Entre kondisaun hirak-ne'e, Kartago tenke lerek España. Iha 187 molok Kristu, territóriu romanu sira España nian hetan organizasaun ho provínsia rua: Ispánia Ulteriór (ho lia-latín Hispania Ulterior) no Ispánia Siteriór (ho lia-latín Hispania Citerior), dahikus ne'e ho kapitál iha Tarragona (ho lia-latín Tarraco). Sira-nia administrasaun korresponde dala rua anualmente ba pretór rua, biar administrasaun ne'e la'ós efikás tuituir.
Maibé, iha tihan hanesan, Sempróniu, Ispánia Siteriór nia pretór, tenke hasoru insurreisaun jerál ida-ne'ebé hamosu ezérsitu romanu nia derrota no pretór ne'e nia mate. Senadu haruka konsul Kataun hamutuk ho tropa-laken ida mane 60 000 nian. Ne'eduni, rejiaun ne'e nia povu sira —exetu ilerjete, hirak-ne'ebé negoseia sira-nia rendisaun,— tuir kombate. Kataun sobu maklebak sira no mós kaer kontrole provínsia ne'e nian fali durante bailoro tinan ne'ebá nian, maibé nia la biban atrai povuasaun lokál nia no seltiberu sira-nia favór sira ba nia an. Depoizde forsa nia hatudun ida, nia hafiar seltiberu sira katak sira fila ba uma fali. Maibé ema kahorik sira-nia submisaun de'it aparente: wainhira ema kari boatu katak Kataun fila ba Itália, ema kahorik sira reativa nakleba. Kataun hatán ho krueldade: nia manán rebeliaun no mós fa'an prizioneiru sira nu'udar atan no mós triunfante tama ba Roma fali.
Ema kahorik sira kari nakleban ba rai-dilan hotu, no ne'ebá hamosu baixa barak ba ezérsitu romanu, ne'ebé nia efetivu sira-nia balun hetan mate iha tinan 184 molok Kristu. Mánliu Asidinu, Siteriór nia pretór, funu hasoru seltiberu sira iha Calahorra iha tinan 184 molok Kristu, enkuantu Kaiu Terénsiu Varraun manán suesetanu sira no konkista sira-nia sidade-kapitál, Kórbiu (ho lia-latín Corbio).
Konkista zona klarak nia, ne'ebé seltiberu sira okupa, hetan hahú iha tinan 181 molok Kristu hosi Kintu Fábiu Flaku. Nia biban manán balu hasoru seltiberu sira. Maski nune'e, konkista ne'e Tibériu Sempróniu Graku nia obra prinsipalmente entre tinan 179 no 178 molok Kristu. Nia konkista kota no knua tolunulu, dala balu dunitanba patu sira, dala seluk dunitanba hataru-malu entre seltiberu sira no vaskaun sira.
Prokonsul (ka maksoik banati-tuir tinan) hirak-ne'ebé governa provínsia sira toman hariku an liuhosi povuasaun: prezente madenik sira no abuzu mak sai prátika komún sira. Natoon ninia viajen, pretór ka prokonsul hamahan an saugati no mós haka'as sereál folin-kmaan ba nia, ba ninia família, ba ninia funsionáriu sira no ba ninia soldadu sira. Simu tiha provínsia ispániku sira-nia embaixada ida, Senadu haruka lei sira atu administra provínsia hirak-ne'e iha tinan 171 molok Kristu.
Problema sira litik to'o tinan 133 molok Kristu, wainhira romanu sira destrui sidade seltibériku Numánsia (ho lia-latín Numantia), seltiberu sira-nia kota dahikus.
Iha tinan 82 molok Kristu, Aragaun mak sai senáriu Funu Sivíl Romanu nian, enkuanto emboot Kintu Sertóriu, hosi partidu marianu, hakmahan iha Ueska. Hatudan sira tuir to'o tinan 72 molok Kristu no to'o Kintu Máriu nia rendisaun.
Administrasaun romanu
[edita]
Iha divizaun territoriál dahuluk Ispánia romanu nian, iha tinan 197 molok Kristu, Aragaun daudauk hela iha Ispánia Siteriór (ho lia-latín Hispania Citerior). Funu Luzitanu-Ibériku sira ramata tiha, territóriu hirak-ne'ebé Roma kontrola aumenta ho laki'ik, to'o taka Rai-dilan Ibériku tomak. Agripa reforma divizaun provinsiál sira iha tinan 27 molok Kristu no mós hakotu harii provínsia tolu iha Ispánia: Bétika, Luzitánia no Ispánia Tarrakonense. Territóriu aragonés daudauk sira pertense ba provínsia dahikus ne'e.
Durante Kláudiu nia reinadu, provínsia ispániku sira hetan divide filafali iha konventu jurídiku sira (ho lia-latín conventus iuridicus). Iha tempu ne'e, Aragaun nia balun-boot forma Konventu Jurídiku Sezaraugustanu (ho lia-latín Conventus Iuridicus Caesaraugustanus), ne'ebé hakno'a ba Caesaraugusta, ou seja, Saragosa daudauk. Konventu ne'e hakohak kolónia rua, Celsa (Velilla de Ebro daudauk) no Caesaraugusta, aleinde sidade sanulu-resin-hitu hosi foho-leet Ebru nian, Jalón nian, Segre nian, Cinca nian no Henares nian, entre hirak-ne'e kota importante liu Bilbilis (Calatayud daudauk), Ilerda (Lérida daudauk), Calagurris (Calahorra daudauk), Osca (Ueska daudauk), Turiasso (Tarasona daudauk), Ercavica (Cañaveruelas daudauk) no Complutum (Alcalá de Henares daudauk).
Caesaraugusta ne'e sentru administrativu importante. Asuntu makonak sira konventu tomak nian bele hetan julga iha instánsia daruak iha sidade ne'e. Satán, Caesaraugusta ezerse papél relijiozu nivel dahuluk nian, tanba nia iha kultu rasik ba Jéniu Konventu Sezaraugustanu nian (ho lia-latín Genius Conventi Caesaraugustani). Jéniu romanu ne'e simu kultu, serapinan sira, terun sira no oferenda sira hosi kota hotu-hotu sirkunskrisaun administrativu ne'e nian. Konsellu konventu nian (ho lia-latín concilium conventi) mós halibur an iha Caesaraugusta: asembleia konsultivu ne'e halibur família mahuluk sira hosi sidade atu fó sira-nia hareen sira kona-ba asuntu hirak-ne'ebé hamkona konventu jurídiku ne'e.

Iha rohan sékulu III nian, iha okaziaun reforma administrativu nian hosi Dioklesianu, provínsia Tarrakonense hetan divide ba provínsia foun tolu: Tarrakonense, Kartajinense no Galésia, hirak-ne'ebé halo parte hosi dioseze Ispánia nian. Nanu'u, parese katak konventu jurídiku sira hetan suprime iha tempu ne'e no ne'ebá haklahat lalakon naklalir hamkonan nian ba Caesaraugusta, enkuantu konjuntu funsaun administrativu sira-nian hetan asume hosi kota Tarraco (Tarragona daudauk) hori tempu ne'e.
Hotutiha, iha rohan sékulu IV nian, reforma administrativu dahikus hetan halo: rai-ketan entre Tarrakonense no Kartajinense hetan estabelese iha Mota-Ebru, buat ne'ebé husik territóriu aragonés daudauk iha hakno'an kota esteriór rua nian: Tarraco no Carthago Nova (Kartajena daudauk).
Romanizasaun
[edita]

Iha sékulu balun, kultura romanu hetan implanta iha Ispánia (ho lia-latín Hispania), ho partikulár iha Tarrakonense (ho lia-latín Tarraconensis). Lisan sira, relijiaun, lei sira no maneira romanu moris nian hetan hamonu iha kultura kahorik nia leten no forma kultura ispano-romanu iha tempu ne'e. Meiu sira atu ekspansaun no domíniu kultura romanu nian wa'in.
Ida entre knaar dahuluk sira okupante romanu sira-nian maka dalan-inan sira-nia hafoun no hamosun (se sira hetan nesesidade karik) atu hadi'ak komunikasaun sira no mós kapasidade atu absorve populasaun foun iha zona sira-ne'e. Nane'e, Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta) sai entronkamentu klarak iha ninia konventu jurídiku (ho lia-latín conventus iuridicus).
Maski nune'e, romanizasaun maka faktu kotak esensialmente. Durante períodu romanu, konjuntu kota ibériku anteriór sira-nian hetan restabelese no mós simu infraestrutura monumentál konsekuente hirak-ne'ebe haree-belek nafatin iha Saragosa (ho lia-español no ho lia-aragonés Zaragoza; ho lia-katalaun Saragossa; ho lia-latín Caesaraugusta), iha Ueska (ho lia-español Huesca; lia-aragonés Uesca; ho lia-katalaun no ho lia-latín Osca) no iha Calatayud (ho lia-español Calatayud; ho lia-katalaun Calataiud; lia-aragonés Calatayú; ho lia-latín Bilbilis). Ne'eduni, iha hadi'ak urbanizasaun nian no konstrusaun nian infraestrutura sira-nian. Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta) mak sai ezemplu kmanek-ba'in kota romanu hirak-ne'ebé tadu iha sékulu I: forum, termas, ezgotu sira, teatru, namon mota nian, jambata iha Mota-Ebru nia leten no baki aas sira.
Kolónia sira-nia kriasaun mak sai mós fatór romanizasaun nian. Kolónia sira hetan funda atu rekompensa tropa sira soldadu romanu reformadu sira-nian, maibé mós atu kontrola territóriu besik sira. Ema hatene ezisténsia -iha Aragaun- kolónia nian Victrix Iulia Celsa (daudauk Velilla de Ebro) no Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta), ida-ne'ebé hetan funda iha tinan 14 molok Kristu, provavelmente iha loron 23 fulan-Dezembru, iha fatin kota ibériku anteriór nian, Salduie. Kolónia ne'e hetan estabelese iha lale'uk reorganizasaun nian provinsia sira Ispánia nian hosi Augustu depoizde ninia manán iha Funu Kantábriku sira no mós hetan funda ba soldadu sira lejiaun sira-nian IIII Macedonica, VI Victrix no X Gemina.

Romanizasaun hetan bazeia mós ba kriasaun latifúndiu boot sira-nian, vila sira fokalizadu ba produsaun agríkola belar. Territóriu hirak-ne'e maka soin família importante sira-nian naturál hosi Roma ka Itália, maibé maioria pertense ba família indíjena hirak-ne'ebé adota tiha lisan romanu sira. Fortunatus nia vila, besik Fraga, ezemplu di'ak hosi propriedade riku no kómodu iha hirak-ne'ebé aristokrasia lokál horik, enkuantu sira tuir gostu romanu.
- Birak hosi Ascoli (hosi tinan 89 molok Kristu), iha ne'ebé ema sira mensiona membru sira eskuadraun nian kavalaria nia hosi Sesaraugusta (ho lia-latín Turma Salluitana), hirak-ne'ebé hetan rekompensa ho sidadania romana, dunitanba sira-nia aten-barani.
- Ulun kabahat romanu nian hosi birak, ne'ebé ema sira hetan tiha iha templu romanu iha jazida hosi Cabezo de Alcalá iha Azaila. Nia maka reprezentasaun hosi señór lokál nurak ida-ne'ebé data hosi tersu dahuluk hosi sékulu I molok Kristu.
- Ahi-oan romanu mina nian hosi sékulu I molok Kristu ne'ebé ema sira hetan tiha iha Municipium Vrbs Victrix Osca, daudauk Ueska.
Roma nia deklíniu
[edita]Vándalu sira, suevu sira no alanu sira
[edita]
Iha balun sékulu III nian, Impériu Romanu nia deklíniu hahú no problema uluk hirak-ne'ebé tuir sékulu rua dame romanu nian mosu. Entre tinan 264 no 266, invazaun bárbaru uluk sira hahú: franku no alamanu, hirak-ne'ebé tama ba Gália iha tinan 260, atravesa fohor-Pireneus no mós to'o Tarasona (ho lia-españól no ho lia-aragonés Tarazona; ho lia-katalaun Tarassona), ne'ebé sira lelan. Entre sira, balu liu ba Rai-Mauritánia, enkuantu lubun seluseluk lekar an. Períodu ne'e movimentadu, falisá ema sira haree lubuk sira bandidu sira-nian, ho naran bagauda, hirak-ne'e haklulik an ba lalelan no ba destruisaun Foho-leet Ebru nian iha sékulu V.
Iha loron 31 fulan-Dezembru iha tinan 406, invazaun vándalu, suevu no alanu, hirak-ne'ebe atravesa tiha Mota-Renu, preokupa mundu romanu loromonuk. Fláviu Kláudiu Konstantinu aproveita instabilidade polítiku atu proklama an imperadór iha tinan 407, ho naran Konstantinu III, hasoru Fláviu Onóriu. Konstante II, ninia oan-mane, manán tiha ninia inimigu sira iha tinan 408 no mós kaer rae Ispánia nian, enkuantu ninia jenerál Jerónsiu, mantein provínsia ne'e hosi Sesaraugusta (daudauk Saragosa no ho lia-latín Caesaraugusta). Konstantinu III nia no ninia oan-mane nia presaun habiit Onóriu atu rekoñese Konstantinu III nu'udar ko-imperadór iha tinan 409. Filan Konstantinu III nian ho jenerál foun hadedar Jerónsiu, ida-ne'ebé hakotu atu foti hasoru Konstantinu III no mós halo moruk ho vándalu, suevu no alanu, hirak-ne'ebé okupa rai-Akitánia natak no mós hetan permisaun atu atravesa fohor-Pireneus no mós proklama Mázimu nu'udar imperadór. Ne'e hatuda iha rai-Ispánia to'o ninia mate, iha tinan 411, wainhira Konstantinu III no ninia oan-mane, Konstante, mós lakon.
Hanehan tiha hosi Fláviu Onóriu nia jenerál sira no haka'as tiha hakmahan rabat vándalu sira, Mázimu halo foedus (tratadu) ida ho jermanu hirak-ne'ebé estabelese tiha an iha rai-Ispánia. Rai-Tarrakonense, iha ne'ebé ne'e hela, hela foruk hosi foedus nia lia-kotun sira de'it.
Vizigodu sira-nia tato'ok
[edita]Iha tinan 414, Ataulfu, vizigodu sira-nia ulun, estabelese an iha rai-Akitánia; maibé, tanba presiaun Konstánsiu nian, jenerál Onóriu nian, ne'e hakat ba Ispánia no mós konkista Barselona iha fulan-Dezembru tinan 414. Iha tinan 415, Vália, ninia susesór, hetan rekoñese hosi Onóriu nu'udar Roma nia federadu iha rai-Akitánia no mós iha misaun atu hali'ur povu jermániku seluk hirak-ne'ebé estabelese tiha an iha rai-Ispánia. Nune'e, iha tinan 416, ne'e haklurit iha rai-Ispánia no mós manán sa'edór alanu sira ho toos no mós dudu suevu sira ba rai-Galésia (ho lia-latín Gallaecia) no vándalu sira ba Bétika (ho lia-latín Baetica).
Durante sékulu V nia balun uluk, vizigodu sira, hamutuk ho romanu sira, hatuda badadaun hasoru vándalu sira no suevu sira. Rai-Tarrakonense (ho lia-latín Tarraconensis) hela iha ukun romanu okos, maibé Foho-leet mota-Ebru nian maka vítima hosi bagauda hirak-ne'ebé lelan rejiaun ne'e. Iha tinan 443, magister utriusque militiae (ou seja tropa-laken romanu nia marexál) Fláviu Merobaldu sira-nia hanehan lubuk oin-oin no mós manán sira iha Araciel (besik Corella daudauk, iha Navarra). Bagauda hirak-ne'e maka bandidu sira hosi orijen oinoin, no mós hetan apoia hosi vaskaun sira no suevu sira beibeik: Rekiáriu I, suevu sira-nia liurai, lelan Foho-leet mota-Ebru nian entre tinan 449 no 452 no mós sai Saragosa nia ulun no mós aneksa Lérida. Tanba petisaun imperadór Ávitu nian, liurai vizigodu Teodoriku II destrui suevu sira besik Astorga, iha mota-ninin sira mota-Órbigu nian, iha tinan 456.
Kontudu, Risímeru, romanu sira-nia patrísiu, hali'ur imperadór Ávitu iha tinan 457 no proklama Majorianu nu'udar imperadór. Apoia tiha hosi ninia mestre soldadu sira-nia (ho lia-latín magister militum), Ejídiu, avansa ba Gália atu hatuda hasoru jermanu sira: ne'e manán franku sira, hasai Liaun (ho lia-fransés Lyon) hosi burjúndiu sira no Arles hosi vizigodu, hirak-ne'ebé la hetan haree nu'udar federadu hori Ávitu nia espulsaun. Ikusliu, Majorianu hetan oho hosi Risímeru iha tinan 461: Ejídiu lakohi rekoñese imperadór foun, enkuantu vizigodu, hirak-ne'ebé hetan dirije hosi Euriku, hakbiban ba kari sira-nia reinu ba rae to'o mota-Lijer (ho lia-fransés Loire) no ba loor hakat rai-Ispánia. Ispánia romanu, ne'ebé sobrevive daudaun iha rai-Tarrakonense, lakon natak definitivamente.
Otas Klarak
[edita]Periodu vizigótiku
[edita]Reinu Vizigótiku
[edita]
Euriku ukun hosi Toloza, iha ne'ebé Reinu Vizigótiku nia kapitál hetan instaura. Iha tinan 475, Euriku halo katak imperadór Júliu Nepos fó rai-Akitánia Prima, rai-Gália Narbonense no rai-Ispánia ba Euriku. Nune'e, nia nahe ninia domíniu iha balun boot Rai-dilan Ibériku leten, liuliu depoizde tinan 476, wainhira Loromonu nia imperadór romanu dahikus, Rómulu Augustu, hetan hamonu.
Rai-dilan nia konkista tuir durante dékada no sékulu tuituir malu. Rejiaun hirak-ne'ebé forma Aragaun mak sai duni postu avansadu ba territóriu hirak-ne'ebé vaskaun sira kontrola. Vaskaun sira haknahan no lelan Foho-leet mota-Ebru aas hosi sira-nia baze sira, hanesan Pamplona. Hakno'an-laek hori metade sékulu V, hotutiha, sira hetan manán iha tinan 581 hosi liurai Leovijildu, ne'ebé marka ninia vitória hodi hariin sidade ida nian, Viktoriakum. Aragaun daudauk hela mós talain territóriu franku, ne'ebé fohor-Pireneus haketak de'it, biar hakdauk franku sira hetan halo di'ak liu iha rai-Septimánia: maibé, guarnisaun vizigótiku sira hela tuir fohor-Pireneus.
Povuasaun no administrasaun vizigótiku
[edita]Maski Vizigodu sira hahú bá hela iha Rai-España hori finál sékulu V, sira-nia povuasaun mak sai limitadu relativamente dunitán sira-nia númeru mukit iha parte norte Kastela daudauk sikat Mota-Teju no Mota-Ebru. Rai-España-nia parte norte la'ós rai-rohan eleisaun nian ba povu jermániku hirak-ne'e no kultura hela romanu tebetebes.
Liurai vizigodu sira la haseluk divizaun administrativu ne'ebé sira erda tiha hosi Impériu Romanu. Ba provínsia sira-ne'e nia governu, vizigodu sira nomeia tiha duke sira (ho lia-latín duces) no konde (ho lia-latín comites). Ba administrasaun relijiozu, ema sira hili tiha amu-bispu sira: nane'e, iha amu-bispu hosi Turiaso (Tarasona daudauk), seluk ida hosi Osca (Ueska daudauk) no seluk ida hosi Caesaraugusta (Saragosa daudauk). Iha sidade dahikus ne'e, ema sira selebra tiha konsíliu barak: iha tinan 592, iha bispadu Másimu nia okos; no iha tinan 691, konsíliu nasionál kliik, iha bispadu Valdefredu nia okos, falisá ema sira la selebra tiha iha Toledu. Entre bispu saragosanu sira importante liu hotu, ita hetan Saun Bráuliu, alunu no belun Isidoru hosi Sevilla, ne'ebé nia ensiklopédia Etymologiae Bráuliu ramata tiha no hakerek tiha Elogium (katak "hahi'in"); no Taiu hosi Saragosa, Bráuliu nia susesór no kontinuadór, aleinde belun Eujéniu II hosi Toledu, ida-ne'ebé Taiu koñese tiha iha Mosteiru Liuraik hosi Santa Engrásia iha Saragosa.
Reinu Vizigótiku nia fin
[edita]Vamba nia reinadu marka hun períodu nian susar sira-nian, partikularmente todan iha reinu nia rae; rai-Septimánia no vaskaun sira nakleba iha tinan 673.
Iha tinan 711, espedisaun arabi no berbér musulmanu sira-nian atravesa tiha Tasi-Leet Jibraltár nian no mós manán liurai vizigodu Rodrigu iha Batalla Mota-Guadalete nian iha fulan-Jullu. Vizigodu sira koko hakmetin, maibé iha tinan 714, Saragosa hetan hale'u no konkista ona hosi musulmanu sira. Musulmanu sira to'o Fohor-Pireneus no mós halo atake sira iha sorin bá foho-kadoek ne'e; Toloza hetan ataka tiha iha tinan 718 no rai-Septimánia hetan konkista tiha iha tinan 719.
Dominasaun arabi (sékulu VIII no parte uluk sékulu XI nian)
[edita]

Período Omíada (sékulu VIII no IX)
[edita]Rai-Tarrakonense, hanesan España tomak, hetan domina hosi Kalifadu Omíada no izlamizasaun hobok hosi foho-leet Ebru nian.[2] Dinastia Omíada nia hamonun hosi dinastia Abásida iha Lorosa’e Klarak hamosu España nia independénsia nu'udar konsekuénsia; Abderramaun I buka kmahan iha España no kaer Kórdova iha 756, iha ne'ebe'e haklakar an emír.
Kbiit arabi nia implementasaun iha Aragaun daudauk hamosu apoiu hosi aristokrasia lokál nia parte ida no konversaun ba Izlaun basuk. Ne'e nia ezemplu di'ak liu hotu mak sai ezemplu hosi konde Kásiu, dato vizigodu ne'ebé governa rejiaun hale'u mota-Ebru, entre Tarasona, Ejea de los Caballeros no Nájera. Dato ne'e sai Omíada sira-nia vasalu no hatahan nia territóriu sira. Ninia klan, ne'ebé hanaran an Banu Kasí, aumenta ninia kbiit durante sékulu VIII tan apoiu ne'ebé ninia membru sira fó ba emír sira hosi Kórdova.

Espesialmente Aragaun daudauk nia rejiaun sira konstitui tiha fatin estratéjiku, tanbasá rejiaun ne'e rai-ketan ho Reinu Franku, aleinde Fohor-Pireneus. Saragosa sai tiha -ho naran Sarakusta (ho lia-arabi سرقسطة no ho lia-ebreu סרקסטא)- kapitál ida nian hosi provínsia lima hosi Al-Andaluz no uale ida nia sede, hamutuk ho Kórdova, Toledu, Mérida no Narbona. Iha tinan 777, Solimaun Alárabe, Barselona nia uale, ne'ebé kaan biban ninia haknoan-laek, husu tulun ba liurai franku Karlus Magnu.[3] Liurai franku haklolok moruk ho Saragosa nia uale Useine no ho Ueska nia uale Abu Taur ba Solimaun. Iha tinan 778, tropa-laken ida marxa ba Saragosa, maibé saksaun sira-nia nakleba ida iha tasi-feto no Useine nia rekuza atu fó ulun haka'as Karlus Magnu hasai ninia tropa-laken. Karlus Magnu nia tropa sira kaer tiha ema dadur balu, entre sira Solimaun, ne'ebé, duni, hetan entrega hosi ninia belun sira, maibé ninia oan-mane sira Matruh Alárabe no Aisún Alárabe biban haforu sira-nia aman. Wainhira Karlus Magnu nia tropa-laken fila fali, nia hetan ratan hosi vaskaun sira iha Rosezvales, iha ne'ebé Rolandu, duke hosi Marka rai-Bretaña nian, hetan mate. Hotutiha, Soleimaun fila fali ba Saragosa iha ne'ebé, iha tinan 780, nia hetan asasina hosi ninia laka lakin Useine, ne'ebé fó ulun ba jenerál Tsalaba ben Obaid, fó-laran ba Abderramaun I, iha tinan 781.
Natoon reinadu susesór nian hosi Abderramaun I, Ixame I, foho-leet mota-Ebru nian hatene mós lalebak hirak-ne'ebé emír tenke bá atu dezarma iha Tortoza no Saragosa. Iha altura ne'e, Ixame I aproveita tiha atu ratan hasoru reinu sarani hirak-ne'ebé tatera emiratu nia rai-ketan sira: iha tinan 791, nia ratan Kastela no Astúrias; iha tinan 793, nia duni sai franku sira hosi Jerona no Narbona; iha tinan 795, nia hakfati Astorga. Iha tinan 796, Ixame nia mate provoka sasi'ak nia nakfera. Afonsu II hosi Astúrias, emír foun Alákeme I nia tiun, no Barselona nia uale hetan malu tiha ho Karlus Magnu no mós hahoin tiha ba Karlus Magnu hahú intervensaun aleinde Fohor-Pireneus. Maibé Karlus Magnu nia oan-mane Luís I Piedozu maka hakotu, iha tinan 798, hahú funu ida no mós okupa tiha Barselona, enkuantu Alákeme I tenke enfrenta hasoru Banu Kasí iha foho-leet mota-Ebru nian; maibé mós hasoru bandidu berbere hirak-ne'ebé horik fohor no mós lelan knua sira.
- Kmanek boot liu hotu hosi Reinu Astúrias nian entre tinan 711 no 757 (imajen ho lia-fransés).
- Espedisaun franku sira no fundasaun hosi Kondadu Aragaun nian entre tinan 757 no 814 (imajen ho lia-fransés).
Banú Kasí (entre sékulu VIII no IX)
[edita]
Musa ibne Furtune, konde Kásiu nia bein-oan, ezerse tiha kbiit iha parte superiór hosi Foho-leet Mota-Ebru nian (Ejea de los Caballeros, Tudela, Tarasona, Borja, Arnedu ...) to'o Saragosa nia lale'uk. Nia haklolok tiha ninia tulun ba emír hosi Kórdova Ixame I ho kondisaun katak emír hasai hosi rejiaun Saide ibne Useine nian, hasoru ne'ebé Musa ibne Furtune funu tiha no ne'ebé Musa ibne Furtune oho tiha. Tuirfalimai, Musa ibne Furtune hadau tiha Saragosa, molok nia hetan oho mós hosi parente besik liu hosi Useine hosi Saragosa.
Banú Kasí sira iha tiha relasaun di'ak nune'e ho sira-nia viziñu sarani sira hosi Reinu Navarra nian katak Musa ibne Furtune kaben ho Oneka, feto-faluk konde nian hosi Bigorre, Íñigo Jiménez, no inan Íñigo Arista, ne'ebé hafoin fila ba liurai uluk Pamplona nian. Vínkulu familiár entre Arista sira, liurai sira Pamplona nian, no Banú Kasí sira hetan hametin liu tebetebes ho loron-kaben entre Asona, Íñigo Arista nia oan-feto, no Musa ibne Musa. Família sira liurai sira nian hosi Pamplona no Banú Kasí sira nian tulun malu ba'in no fahe España nia tasi-feto malu. Iha tinan 799, vaskaun sira, a-favór ba karolinjiu sira, asasina emboot Pamplona nian Mutarrife ibne Musa, Musa ibne Musa nia bou.
Família Banú Kasí huduk sira-nia kbiit boot liu hotu ho Musa ibne Musa. Sira biban aumenta sira-nia autonomia no mós hametin sira-nia moruk ho Arista sira hasoru emír Kórdova nian Abderramaun II, iha tinan 843. To'o klaran hosi sékulu IX, emír nia tropa-laken sira halo kastigu nia espedisaun frekuente sira to'o hadamen. Musa ibne Musa manán sarani sira iha Batalla Albelda nian iha tinan 852 no mós halo hanaran an "liurai datoluk España nian" hamutuk ho liurai Astúrias nian no emír Kórdova nian. Iha tinan 852, ninia ukun naknahe hosi rai sira Tudela, Saragosa, Calatayud no Daroka to'o Kalamoxa. Nia hetan hanaran uale Marka Superiór nian, hasoru reinu sarani sira. Nia intervén iha rejiaun Ueska nian no mós tau ninia oan-mane Lopu ibne Musa nu'udar uale Toledu nian iha tinan 859.
Iha tinan 871, Lopu ho ninia alin-mane sira Ismaíl ibne Musa, Mutarrife ibne Musa no Fortune ibne Musa halo revolta: Lopu no Ismail hakfati Saragosa, Mutarrife tama ba Ueska no Fortune konkista Tudela. Tuirmai, emír Kórdova nian, Maomé halo espedisaun hasoru oan-mane sira Musa nian, ho tulun Banú Tujíb nian.
Derrota sira no, hafoin, disensaun sira lori alin-mane haat Banú Kasí nian ba sira-nia destruisaun: Mutarrife hetan ezekuta no Lopu tenke konfronta rebeliaun Fortune nian no Ismail nian. Durante kahaat uluk sékulu X nian, Banú Kasí lakon tiha sira-nia pozisaun sira iha Foho-leet Mota-Ebru nian iha favór liñajen hataru-maluk sira hanesan Banú Tujíb.
Hun Kondadu nian Aragaun nian (entre tinan 780 no 1035)
[edita]

Iha tinan 780, franku sira aproveita disensaun sira entre musulmanu sira, mós hadau sidade Jaka no mós tau sira-nia ain iha loor Fohor-Pirenéus nian filafali depoizde tinan neenulu. Iha tinan 802, Auréolu mak sai konde dahuluk[4] rejiaun ne'e nian ho títulu hosi "konde hosi Jaka". Wainhira ne'e mate, títulu konde nian fila fali ba Aznár I Galindes. Naran "Aragaun" nian mosu ba dala uluk iha tinan 828, wainhira kondadu ki'ik ne'e hetan naran hosi Mota-Aragaun, ne'ebé suli liuhosi kondadu ne'e, no hosi mota-sorun Aragón Subordán. Durante balun uluk hosi sékuku IX, Kondadu Aragaun nian hela iha órbita reinu karonlínjiu okos, ba ne'ebé kondadu ne'e hetan halibur hakat foho-leet Valle de Hecho no pasajen Somport. Dependénsia ne'e hetan hamatan mós iha esfera relijiozu: nu'udar ezemplu, Abadia hosi San Pedro de Siresa (ho lia-aragonés Monesterio de Sant Pero de Ciresa; ho lia-españól Monasterio de San Pedro de Siresa; no ho lia-katalaun Monestir de San Pedro de Siresa), ne'ebé hetan funda iha époka ne'e, mak sai iha obediénsia beneditinu okos no ninia importánsia kontinua haboot no konverte an iha sentru kulturál kondadu nian.
Durante sékulu IX, hamkonan karonlínjiu hakiduk iha favór ba ninia reinu besik ibériku sira: liurai Pamplona nian, Íñigo Arista de Pamplona, intervén iha funu sira susesaun nian kondadu nian, enkuantu konde Aznar II Galíndez kaben ninia oan-feto Sanxa ho uale Ueska nian, Muhammad al-Tawil. Maibé espansaun Reinu Pamplona nian ba súl hanetik avansu kondadu ki'ik ne'e nian signifikativamente, falisá Reinu Pamplona nian ko'a rota hotu-hotu konkista nian ba kondadu ne'e.
Konde Galindo II Aznárez nia mate lahó oan-mane lejítimu hamosu divizaun ninia rai sira-nian: Sobrarbe hetan lalin ba ninia oan-feto Toda, ne'ebé kaben ho Bernadu I, konde hosi Ribagorsa; enkuantu ninia oan-feto Andregoto Galíndez lalin Aragaun rasik ba liurai Pamplona nian, Garsia Sanxes I, iha tinan 925. Iha altura ne'e Aragaun, hakno'ak hosi Reinu Navarra nian, hetan konsidera tipu ida señoria partikulár, "rai señór aragonés sira-nian", ne'ebé hetan dirije hosi konde ida-ne'ebé halo tuir liurai Pamplona nian. Hosi konde sira-ne'e, dahuluk oan-mane ilejítimu konde defuntu nian.
Kutus, Kondadu Aragaun nian hetan dezenvolve iha nivel kultutál. Ezemplu sira hosi arte repovuasaun nian (ne'ebé ema bolu "mosárabe" ho lakonak) hetan habasuk. Mosteiru San Juan de la Peña (ho lia-españól Real Monasterio de San Juan de la Peña, ho lia-aragonés Monesterio de Sant Chuan d'a Penya no ho lia-katalaun Monestir de Sant Joan de la Penya), ne'ebé relijiozu hirak-ne'ebé husik tiha ona Saragosa -wainhira mouru sira hakfati ne'e- sai kultura sarani nia foku ne'ebé buka Rekonkista nia ideál no reintrodusaun hosi ritu mosárabe iha liturjia. Iha tinan 922, ambispu Aragaun, hirak-ne'e ema bolu "ambispu sira Jaka nian no Ueska nian", bá hela iha foho-leet Borau nian. Sira estabelese sira-nia hela-fatin iha mosteiru importante barak, hanesan Mosteiru San Juan de la Peña, Abadia San Pedro de Siresa (ho lia-españól Monasterio de San Pedro de Siresa, ho lia-aragonés Monesterio de Sant Pero de Ciresa no ho lia-katalaun Monestir de San Pedro de Siresa) no Mosteiro San Adrián de Sásave (ho lia-españól Monasterio de San Adrián de Sásave, ho lia-aragonés Monesterio de Sant Hadrián de Sasau no ho lia-katalaun Monestir de Sant Adrià de Sasau).
Iha tinan 1015, liurai Navarra nian Sanxu III saran Kondadu Aragaun nian ba ninia oan-mane ilejítimu Ramiru. Fatu ne'e sei iha importánsia tinan ruanulu tarde liu, wainhira liurai ne'e mate iha tinan 1035.
- Kondadu Aragaun nian entre tinan 814 no 850 (mapa ho lia-fransés).
- Kondadu Aragaun nian entre tinan 850 no 875 (mapa ho lia-fransés).
- Kondadu Aragaun nian entre tinan 875 no 900 (mapa ho lia-fransés).
- Kondadu Aragaun nian entre tinan 900 no 929 (mapa ho lia-fransés).
Banú Tujibe sira (entre tinan 890 no 1018)
[edita]

Iha tinan 890, atu rekompensa servisu sira Muhammad Alanqar nian, ne'ebé sai tiha ona hosi dinastia aristokrátiku Banú Tujibe sira-nian, ne'e hetan dezigna uale Saragosa nian hosi emír Kórdova nian Maomé I. Títulu uale nian Saragosa nian hetan tranzmite ho ereditáriu iha altura ne'e, buat ne'e-bé permite Banú Tujibe sira atu hametin sira-nia kbiit iha Aragaun daudauk leten, hosi Saragosa no Daroka (ho lia-españól, ho lia-aragonés no ho lia-katalaun Daroca), sira-nia feudu. Iha rohan sékulu X nian, hirak-ne'e inkorpora rejiaun Ueska nian (ho lia-españól Huesca, ho lia-aragonés Uesca no ho lia-katalaun Osca) no Barbastru (ho lia-españól Barbastro, ho lia-aragonés Balbastro no ho lia-katalaun Barbastre) ba sira-nia soin, hirak-ne'ebé família muladí Banú Sabrít, Banú Kasí sira-nia laka, domina antes.
Banú Tujibe sira tahan ho operasaun punitivu hirak-ne'e Kalifadu Kórdova nian halo hasoru reinu sarani sira, liuliu durante époka Almansór nian, ne'ebé haloko fali jiade iha tinan 980.
Hafoin Almansór nia mate iha tinan 1002, Kalifadu Kórdova nian hahú ninia dekadénsia: funu sivíl entre berbere sira, arabi sira, eslavu sira no mosárabe sira komesa iha tinan 1008. Mundír, soldadu simples ne'ebé sai hosi sanak menór Banú Tujibe sira-nian, sai uale Tudela nian iha tinan 1006 no Saragosa nian iha tinan 1013. Iha tinan 1018, Mundír haklakar an independente no proklama an liurai hosi Taifa Saragosa nian. iha ne'ebé nia halo doit.
Hatudan entre Reinu Aragaun nian no taifa Saragosa nian (iha sékulu XI no iha sékulu XII nia hun)
[edita]Taifa Saragosa nian durante reinadu Banú Tujibe sira-nian (entre tinan 1018 no 1038)
[edita]

Mundir I mak sai liurai uluk hosi Taifa Saragosa nian, ho títulu hosi "rejente kadunan nian", ne'ebé Almansór no ninia desendente sira adota tiha ona. Liurai foun hama'e korte kmanek ida no hale'u an ho administrasaun boot ida, entre ne'ebé Ibn Darraj al-Qastalli no Said al-Bagdadi hela. Nia hadelas mós ninia sidade-kapitál ho haboot meskita boot nian hosi Saragosa, ho konstrusaun bañu foun sira-nian no renovasaun kadunan nian Zuda nia (ohin Torreaun Zuda nian).
Iha altura ne'e, Taifa Saragosa nian inklui sidade Medinaseli, Sória, Calahorra, Arnedu, Alfaru no Tudela ba loromonu; no Barbastru, Monzón, Fraga no Lérida ba lorosa’e. Mundir I funu liuliu hasoru Sanxu Garsés III hosi Pamplona. Sanxu Garsés hamutuk ho governadór Lérida nian, Almostain I, hosi klaun Udida sira-nian, ne'ebé nakleba hasoru Mundir I beibeik. Atubele kaer liurai navarru iha retaguarda, liurai saragosanu biban aliansa ho liurai nian hosi Kastela. Ne'e funu mós hasoru Banu Razine, hirak-ne'ebé governa Taifa Albarracín nian, ne'ebé inklui munisípiu Albarracín, Teruél no Montalbán, korrespondente ba provínsia Teruél nian daudauk.
Iha 1022, Mundir I nia oan-mane, Yahya ibn al-Mundir, tuir ninia aman nu'udar liurai. Yahya ibn al-Mundir tuir hatudan hasoru Sanxu III. Nia kaben ho alin-feto liurai nian hosi Taifa Toledu nian Ismail. Ninia oan-mane, Mundir II, tuir Yahya nu'udar liurai iha tinan 1036. Mundir II hetan oho iha tinan 1038 hosi ninia primu Abd Allah ibn al-Hakam al-Tujibi, ne'ebé hakarak hadau tronu ba nia rasik. Maibé nia hela nu'udar liurai durante loron ruanulu de'it: notavel sira kota nian Saragosa nian bolu Almostain I, uale Lérida nian, ne'ebé manán podér.
Taifa Saragosa nian durante reinadu Udida sira-nian (entre tinan 1038 no 1110)
[edita]

Ho Almostain I, uale simples hosi Tudela no Lérida, dinastia Udida, hirak-ne'ebé hatahan podér to'o tinan 1110, mai hela iha Saragosa. Ema haree períodu ne'e nu'udar raromak Aragaun arabi nian. Almostain I hamutuk ho liurai Fernandu I Leaun nian hasoru liurai hosi Taifa Toledu nian, laka liurai nian Garsia Sanxes III Navarra nian no mós nia aproveita atu nahe bá-mai ba loor, to'o provínsia Guadalaxara nian daudauk. Liurai musulmanu sira selu ba liurai sarani kada tinan, buat ne'ebé ramata ho frakeza taifa sira-nian.
Almostain I hametin uale sira-nia fó-laran tanbasá nia tau ninia oan-mane sira nu'udar uale. Maibé, depoizde ninia mate, ninia oan-mane sira babeur biban sira-nia hakno'an-laek no mós halo doit rasik: Iúsufe Almusafár iha Lérida, Lubb iha Ueska, Maomé ibn Suleimaun iha Calatayud no Amade Almoktadír iha Saragosa. Depoizde funu fratrisida toos, Almoktadír biban hahida fali rai hirak-ne'ebé hetan fó ba ninia alin sira: dahikus alin sira nian, Iúsufe, reziste iha Lérida to'o tinan 1078. Mós Almoctadír nahe ninia autoridade ba Taifa Tortoza nian iha tinan 1061, hafoin ba Taifa Dénia nian iha tinan 1076 no ba Taifa Valénsia nian, ne'ebé hetan konverte ba vasalu.
Maibé, rai-ketan sira tasi-feto nian hetan tatera hosi Reinu Aragaun nian foun, ne'ebé Ramiru I no Sanxu Ramires dirije daudaun. Iha tinan 1063, Amade Almoktadír dirije espedisaun (ne'ebé hakohak mós tropa kastellanu hosi liurai Sanxu II hosi Kastela no Rodrigo Díaz de Vivar) hasoru Ramiru I, ne'ebé haduut daudaun Graus. Iha tinan 1064, Sanxu I hosi Aragaun hadau tiha Barbastru ho tulun kontinjente hirak-ne'ebé mai tiha hosi rai-Fransa, responde daudaun ba xamamentu ba kruzada hosi Papa Alexandre II: Amade Almoktadír bolu ba jiade no konkista Barbastru filafali iha tinan 1065. Lakon tiha Alkezar iha tinan 1065, liurai udida ne'e asina tratadu oioin ho liurai Navarra Sanxu IV entre tinan 1069 no 1076. Maibé, iha tinan 1076, liurai navarru ne'e hetan oho no liurai Sanxu I hosi Aragaun no Afonsu VI hosi Kastela fahe Reinu Navarra nian ba sira rasik.
Satán, moruk dahikus ne'e ho Afonsu VI hosi Kastela lakon kbiit tan vasalajen hosi liurai Valénsia Abu Becre ibne Abdalazize. Tuir loloos, liurai hosi Kastela hanoin konkista Taifa Toledu nian no soe-hela Taifa Valénsia nian ba liurai Toledu nian nu'udar babalas. Ne’eduni, Amade Almoktadír tenke selu impostu elevadu wa'in ba Afonsu VI atubele permite hamta’uk hosi Taifa Valénsia nian.
Depoizde Amade Almoktadír nia mate, ninia territóriu sira hetan nakfahe ba parte rua: Iúsufe Almutamán erda taifa nia balun loromonuk, ho rejiaun sira hosi Saragosa, Tudela, Ueska no Calatayud; iha tempu ne’ebé ninia alin Almondír hola tasi-ibun nia rejiaun sira, ho Lérida, Tortoza no Dénia.
Aragaun nia liurai Sanxu I kadavés taterak liu iha tasi-feto. Iha époka ne'e, Rodrigo Díaz de Vivar, dato sarani desterradu hosi Reinu Kastela nian, tama ba servisu hosi liurai Saragosa nian hamutuk ho ninia mersenáriu sira. Nia hela iha servisu hosi liurai Saragosa nian to'o tinan 1086 no mós simu alkuña "Sid". Buat ne'e la hakahik aragonés sira atu konkista kota importante barak: Graus, ne'ebé tatera Barbastru; Ayerbe, Bolea no Arascués, ne'ebé domina Ueska; no Arguedas, besik Tudela. Mezmu Saragosa hetan haduut hosi Afonsu VI hosi Kastela iha tinan 1086.
Almostain II, Iúsufe Almutamán nia oan-mane, sa’e ba tronu iha tinan oin-ida de’it. Iha altura ne'e, konkista sarani sira importante: taifa nia reinu sira lakon kbiit no mós hetan silu, Afonsu VI hosi Kastela konkista tiha Taifa Toledu nian iha tinan 1085. Liurai Almutámide hosi Taifa Sevilla nian no liurai sira Badajóz nian no Granada nian halibur hamutuk atu husu intervensaun hosi Iúsufe ibne Taxufine, emír almorávida sira-nian. Koalizaun musulmanu manán sarani sira iha Batalla Zalaca nian (ho lia-españól, ho lia-aragonés no ho lia-katalaun Batalla de Sagrajas) iha tinan 1086. Vitória musulmanu ne'e soe-hela Saragosa liberadu liu no mós haka'as Afonsu VI atu hasai haduut ba sidade ne'e.
Iha tinan 1090, taifa sira-nia liurai sira hetan hasai hosi almorávida, hirak-ne'ebé haboot sira-nia impériu, exetu Almostain II hosi Saragosa, ne'ebé mantein relasaun di'ak sira ho sira. Iha sorin seluk, Monzón iha tinan 1089, Balaguer iha tinan 1091 no Ueska iha tinan 1096 hetan okupa hosi liurai Aragaun nian. Tiha-ona, Almostain II hetan mate iha tinan 1110 iha Batalla Valtierra nian, besik Tudela, hasoru Afonsu I hosi Aragaun, ne'ebé kaer Ejea de los Caballeros no Tauste filafali.
Almostain II nia susesór, Imade Adaulá, hetan haka'as halo an vasalu liurai nian hosi Kastela, buat ne'ebé hamosu almorávida sira-nia laran-hirus. Almorávida sira kaer sidade Saragosa iha tinan 1110, Imade Adaulá hakmahan daudaun iha sidadela hosi Rueda de Jalón. Buat ne'ebé katak rohan hosi Taifa Saragosa nian.
Períodu almorávida (entre tinan 1110 no 1118)
[edita]
Valénsia nia uale almorávida, Muhammad ibn al-Ḥājj, hola ukun Saragosa nian no ninia rejiaun nian. Ne'e hametin rai-ketan tasi-feto nian hosi Impériu Almorávida iha Mota-Ebru no Mota-Teju tomak no mós ukun to'o tinan 1115, haka’as an daudaun atu hakahik ofensiva sira hosi Afonsu I.
Emír Ibne Tifiluite sa'e ba tronu depoizde Muhammad ibn al-Ḥājj. Emír ne'e hale'u an ho korte kmanek, nakonu ho poeta no filózofu hirak-ne'ebé halai sai hosi atmosfera integrista ne'ebé almorávida sira hamonu iha loor liu. Ibne Tifiluite hili filózofu, médiku, astrónomu, jeometra, múziku no poeta Avempase nu'udar vizír. Biar nune’e, wainhira Ibne Tifiluite mate iha tinan 1117, Múrsia nia uale biban ukun Saragosa. Iha fulan-Marsu hosi tinan 1118; kruzadu fransés sira, orden militár sira-nia monje soldadu sira no Imade Adaulá tulun daudaun; liurai Aragaun Afonsu I tau haduut ba Saragosa, ne'ebé liurai aragonés ne'e okupa iha rohan tinan ne'e nian. Saragosa nia okupasaun hetan fuir lailais hosi sidade Calatayud no Daroka depoizde Batalla Kutanda nian iha tinan 1120, buat ne'ebé tau rohan ba Aragaun nia okupasaun musulmanu.
Hun hosi Reinu Aragaun (entre tinan 1035 no 1137)
[edita]

Sanxu Garsés III hosi Pamplona fahe ninia Estadu sira iha tinan 1035 ba ninia oan-mane haat: Ramiru erda Aragaun[5] no mós konverte an ba ninia liurai uluk. Iha tinan 1043, ninia maun-alin Gonzalu, konde hosi Sobrarbe (ho lia-españól no ho lia-aragonés Sobrarbe, no ho lia-katalaun Sobrarb) no Ribagorsa (ho lia-españól no ho lia-aragonés Ribagorza, no ho lia-katalaun Ribagorça), hetan asasina no Ramiru erda ninia kondadu. Reinu foun kontinua ninia espansaun territoriál durante sékulu X. Iha hun, reinu foun ne'e aneksa rejiaun Cinco Villas . Iha tinan 1075, depoizde mate hosi Sanxu Garsés IV hosi Navarra, liurai aragonés ne'e nahe ninia rai-ketan sira, hadau daudaun territóriu lorosa'e sira hosi Reinu Navarra nian; enkuantu Reinu Kastela nian hadau reinu ne'e nia loromonu. Fortaleza sira-nia konstrusaun hetan halais iha rai-ketan tomak, hanesan porezemplu, Kastelu Loarre nian (ho lia-españól Castillo de Loarre, ho lia-aragonés Castiello de Lobarre, no ho lia-katalaun Castell de Loarre), ne'ebé tatera Ueska.
Maibé reinu ne'e nia espansaun hetan halo prinsipalmente ho aat ba musulmanu sira hosi Taifa Saragosa nian no, durante reinadu hosi Sanxu I no Pedru I, reinu ne'e kontinua ninia espansaun ba loor. Iha tinan 1063, Sanxu I aproveita kruxadu sira-nia tulun iha funu rekonkista nian, depoizde xamamentu ba kruzada hosi Papa Alexandre II, no ho apoiu hosi abade Ugu hosi Cluny. Tropa-laken importante hetan halibur, prinsipalmente katetek hosi akitanu, hirak-ne'ebé Gillerme VIII hosi Akitánia dirije; hosi borgoñés, hirak-ne'ebé Thomas de Chalon dirije; no hosi kontinjente pontifísiu, ida-ne'ebé normandu Guillaume de Montreuil dirije. Tropa-laken ne'e hadau Graus no, hafoin, marxa hasoru Barbastru (ho lia-españól Barbastro, ho lia-aragonés Balbastro, no ho lia-katalaun Barbastre), ne'ebé, iha altura ne'e, pertense ba Taifa Lérida nian, ne'ebé Muzafár ukun. Sidade ne'e hetan hadau lailais no pillajen sai kaboot. Iha tinan 1065, musulmanu sira kontra-ataka no rekupera Barbastru. Maski nune’e, ezajeradu hosi kluniasense sira, Barbastru nian konkista iha reperkusaun boboot iha Kristandade.


Pedru I hosi Aragaun tuir ninia aman nia polítika. Nia manán Almostain II hosi Saragosa iha Batalla Alkoráz nian (ho lia-españól Batalla de Alcoraz, ho lia-aragonés Batalla d'Alcoraz, no ho lia-katalaun Batalla d'Alcoraç) no mós, iha tinan 1095, hadau sidade Ueska, ne'ebé hetan konverte ba kapitál foun ninia reinu nian. Iha tinan 1101, liurai ne'e kaer Barbastru (ho lia-españól Barbastro, ho lia-aragonés Balbastro, no ho lia-katalaun Barbastre) no Sariñena (ho lia-españól Sariñena, ho lia-aragonés no ho lia-katalaun Sarinyena) no mós liutiha Tamarite de Litera (ho lia-españól Tamarite de Litera, ho lia-aragonés Tamarit de Litera, no ho lia-katalaun Tamarit de Llitera) iha tinan 1104. Nia koko hametin ninia konkista sira ho konstrusaun fortaleza sira-nian iha El Castellar (ho lia-españól no ho lia-katalaun El Castellar no ho lia-aragonés Lo Castellar) no Jusliból (ho lia-españól no ho lia-katalaun Juslibol no ho lia-aragonés Chuslivol) atu guarda musulmanu sira hosi Saragosa.
Afonsu I hosi Aragaun, liurai hori tinan 1104, simu kognome "Batalladór" tan ninia polítika militár aktivu loos. Iha tinan 1109, nia kaben ho Urraka, oan-feto boot-liu no erdeira hosi Afonsu VI hosi Kastela. Kaben ne'e hetan kasu iha tinan 1114, maibé Afonsu I tuir hodi títulu sira hosi "liurai Kastela nian" no "imperadór hosi España hotu" ("imperator totius Hispaniae"). Nia mós kombate iha rae: iha tinan 1131, nia atravesa Fohor-Pireneus atubele tulun Gastaun IV hosi Béarn no na'i sira hosi Foix no Comminges, hirak-ne'ebé husu Afonsu I nia tulun hasoru duke Gillerme X hosi Akitánia. Afonsu I mós tuir konkista sira ba loor no mós koko atrai na'i sira hosi sorin seluk Fohor-Pireneus nian ba nia an atubele fasilita ninia projetu, porezemplu Gastaun IV hosi Béarn. Afonsu I hadau kraik sira hosi foho-leet Ebru nian (ho lia-españól Valle del Ebro, ho lia-aragonés Val d'Ebro, no ho lia-katalaun Vall de l'Ebre): Ejea de los Caballeros (ho lia-españól Ejea de los Caballeros, ho lia-aragonés Exeya d'os Caballers, no ho lia-katalaun Eixea), Valtierra (ho lia-españól no ho lia-katalaun Valtierra no ho lia-aragonés Val Tierra), Calatayud (ho lia-españól Calatayud, ho lia-aragonés Calatayú, no ho lia-katalaun Calataiud), Tudela (ho lia-españól Tudela no ho lia-basku Tutera) no, prinsipalmente, Saragosa (ho lia-españól no ho lia-aragonés Zaragoza no ho lia-katalaun Saragossa), iha tinan 1118. Iha tinan 1120, iha Batalla Kutanda nian (ho lia-españól, lia-aragonés no lia-katalaun Batalla de Cutanda), liurai ne'e konsege vitória importante hasorum almorávida sira no mós hadau Aragaun daudauk nia balun boot liu hotu. Embora nune'e, Afonsu I hetan manán ho kbiit iha loron 17 fulan-Jullu tinan 1134 iha Batalla Fraga nian, iha ne'ebé nia hetan hakanek gravemente. Nia mate depoizde semana balu, husik daudaun ninia reinu laiha erdeiru. Ninia surat-bier sai ba orden militár sira Templáriu sira-nian, Ospitaláriu sira-nian no Santu Sepulkru nian.

Iha tinan 1135, lakohi daudaun Afonsu I nia surat-bier, dato navarru sira hili Garsia Ramires nu'udar liurai; entretantu, emar aragonés eleje Afonsu I nia alin, Ramiru II. Ramiru II mak sai ambispu hosi Roda no Barbastru wainhira ne'e hetan hili hosi asembleia hosi Jaka (ho lia-españól no lia-katalaun Jaca no lia-aragonés Chaca ka Xaca), ne'eduni nia simu kognome "Monje". Nia imediatamente tenke enfrenta lalebak nobreza aragonés, ne'ebé liurai ne'e reprime violentamente iha tinan 1136 -epizódiu ne'ebé hahoris lenda kona-ba "Sinu Ueska nian"-. Atu hametin ninia kontinuasaun dinástiku, nia kaben ho Inés hosi Akitánia, oan-feto hosi duke Gillerme IX hosi Akitánia. Kaben ne'e hahoris oan-feto, Petronila, ne'ebé, primeiru, hetan husu ba kaben hosi liurai Afonsu VIII hosi Kastela. Maibé, hotutiha, Ramiru II hakotu kaben ninia oan-feto ho konde Raimundu Berengáriu IV hosi Barselona: Kaben ne'e hamosu uniaun hosi Kondadu Barselona nian no Reinu Aragaun nian iha Koroa Aragaun laran. Hori tinan 1137, Ramiru II transfere ninia kbiit hotu-hotu ba ninia mane-foun, maibé nia la abdika. Raimundu Berengáriu, "Prínsipe hosi Aragaun", kaer xefia Estadu rua nian, buat ne'ebé permite Ramiru II atu rekua hosi vida polítiku.
Espansaun Koroa Aragaun nian (1137-1469)
[edita]Uniaun Kataluña no Aragaun (1137-1412)
[edita]Iha tinan 1137, Petronila hosi Aragaun, Ramiru II "Monje" nia oan-feto, kaben ho Raimundu Berengáriu IV, konde hosi Barselona. Iha tinan 1164, sira-nia oan-mane Afonsu II hosi Aragaun fila ba soberanu uluk hosi Koroa Aragaun nian, no mós soi títulu sira Konde hosi Barselona no Liurai hosi Aragaun. Tuir loloos, ne'e uniaun dinástiku entidade autónomu rua ne'ebé konserva sira-nia lisan sira, kostume sira no sira-nia osan partikulár sira no mós dezenvolve instituisaun polítiku partikulár sira, prinsipalmente hori sékulu XV. Nane'e mós, territóriu aneksadu sira, hanesan Reinu Valénsia nian ka Reinu Sisília nian, bele iha instituisaun rasik sira. Denominasaun "Koroa Aragaun nian" atu hanaran territóriu sira nia lubun namkari ne'e hetan hamonu iha sékulu XVI, hanesan ema sira haree iha obraprima hosi Jerónimo Zurita, Anales de la Corona de Aragón (ho lia-tetun "Anais Koroa Aragaun nian"), hosi tinan 1580. Hahilik "Aragaun" nian ba hanaran territóriu sira nia lubun ne'e hahú ho preeminénsia títulu Liurai hosi Aragaun, ne'ebé hetan rekoñese tiha hosi Pedru IV hosi Aragaun "Serimoniozu": "liurai sira hosi Aragaun tenke simu mina-sarani iha kota Saragosa, ne'ebé ulun Reinu Aragaun nian, ne'ebé ita-nia títulu mahuluk". Iha tinan 1243, Jaime I hosi Aragaun haktebes rai-ketan entre Kataluña no Aragaun: Kataluña naknahe "hosi Salses-le-Château to'o Mota-Sinka" (ho lia-españól, lia-aragonés no lia-katalaun Cinca), no Aragaun "hosi Mota-Sinka to'o Ariza" (ho lia-españól no lia-katalaun Ariza no ho lia-aragonés Fariza).
Territóriu sira-ne'e haheker Koroa Aragaun nian iha tinan 1164:
- Reinu Aragaun nian (Jaka, Roda de Isábena, Ueska, Barbastru, Tarasona, Saragosa no Kalataiúd);
- kondadu katalaun sira, id est Kondadu Barselona nian, maibé mós kondadu hirak-ne'e hetan halibur tiha ba nia -Kondadu Berga nian, Kondadu Bezalú nian, Kondadu Jerunda nian, Kondadu Manreza nian no Kondadu Ozona nian-;
- kondadu vasalu no feudál Koroa nian -Kondadu Pallars Sobirà nian, Kondadu Pallars Jussà nian, Kondadu Urjél nian, Kondadu Ampúrias nian, Kondadu Rosillaun nian, Kondadu Bigorre nian, Kondadu Komenje nian, Viskondadu Bearne nian, Viskondadu Karkasona nian no Viskondadu Razès nian-;
- Markezadu Provensa nian, liman-rohan Dulse I hosi Provensa, inan Raimundu Berengáriu IV no ne'ebé hetan ukun diretamente hosi Afonsu II hosi Aragaun entre 1166 no 1196, (Arles, Nise, Aix-en-Provence no Marsella), maibé mós Kondadu Carladès nian, Kondadu Gévaudan nian no Kondadu Millau nian;
- Raimundu Berengáriu IV nia konkista sira (Daroka, Monreal del Campo, Montalbán, Kaspe, Fraga, Lérida no Tortoza).
Otas Kafoun
[edita]Otas Kontemporáneu
[edita]Ligasaun ba li'ur
[edita]- ↑ Christian Rico, Pyrénées romaines. Essai sur un pays de frontière (IIIe siècle av. J.-C.-IVe siècle ap. J.-C.) (ho lia-fransés), Biblioteca de la Casa de Velázquez, nº 14, Madríd, 1997 (ISBN 9788486839741).
- ↑ David González Ruiz: Breve Historia de la Corona de Aragón. Ediciones Nowtilus, S.L., Madríd, iha fulan-abríl tinan 2012, p. 52-53, ISBN 978-84-9967-306-6.
- ↑ David González Ruiz: Breve Historia de la Corona de Aragón (iha lia-españól). Ediciones Nowtilus, S.L., Madríd, iha fulan-Abríl hosi tinan 2012, p. 52, ISBN 978-84-9967-306-6.
- ↑ Template:Es David González Ruiz: Breve Historia de la Corona de Aragón. Ediciones Nowtilus, S.L., Madríd, iha fulan-Abríl tinan 2012, p. 53, ISBN 978-84-9967-306-6
- ↑ David González Ruiz: Breve Historia de la Corona de Aragón (ho lia-españól). Ediciones Nowtilus, S.L., Madríd, iha fulan-Abríl iha tinan 2012, p. 59, ISBN 978-84-9967-306-6.